
Kineski kapital i evropski strahovi: Ko dobija bitku za ekonomsku dominaciju

Odnosi Kine i Evropske unije su na najnižem nivou u istoriji. Opterećeni su međusobnim nerazumevanjem i sporenjima, a suprotstavljeni stavovi izraženiji su nego ikada, prenosi RTS. Vidljivo je to bilo već prošle godine, kada je umesto obeležavanja 50 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Kine i tadašnje Evropske ekonomske zajednice, sve prošlo u tišini.

Poslednja poseta kineskog predsednika Briselu bila je pre deset godina, a sveobuhvatno strateško partnerstvo iz 2011. godine više niko i ne pominje.
Prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka ističe da je Kina na geostrateškom planu od Evropske unije očekivala da bude jedan od polova u multipolarnom svetu i dodaje da se to vidi i kroz zvanična dokumenta.
"Kina je očekivala da joj EU, kao organizacija od ugleda, nesumnjiva ekonomska sila sa značajnim tehnološkim, ekonomskim i trgovinskim potencijalom, visokim standardima kvaliteta, izvanrednim obrazovnim sistemom i bezbednošću, kakva je bila pre četvrt veka, pomogne u izgradnji novih globalnih odnosa" kaže Mitrovićeva.
Ona dodaje da večita kineska težnja ostaje multipolarni svet.
Za Kinu su ta očekivanja izneverena. Za Evropu, pak, problem nisu trgovinski odnosi, jer idu uzlaznom linijom. Samo prošle godine robna razmena povećana je za pet odsto. Problem je što je suficit uvek na strani Kine.
Kriza u evropskoj automobilskoj industriji
Evropske kompanije smatraju da trka nije ravnopravna, jer kineske kompanije uživaju državnu podršku, što evropska regulativa strogo zabranjuje. Dodatno ih ljuti i to što kineska strana pribegava nedozvoljenoj upotrebi evropskog tehnološkog znanja, navodi RTS.
Automobilska industrija sve teže izdržava konkurenciju kineskih električnih automobila i upozorava da nije daleko dan kada će kompanije, ponos evropske privrede, biti primorane da stave katanac na fabrike.
"Objektivno gledano, ono čega se ceo zapadni svet boji jeste nagli ekonomski uspon Kine, koji će sigurno biti propraćen političkim uticajem. Strahuje se od pojačanog političkog uticaja Kine u čitavom svetu. Amerikancima naročito, ali i Evropljanima, to je opsesija", objašnjava prof. dr Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije.
Uprkos tome, posle stagnacije, pa i pada evropskih investicija u Kinu, one ponovo rastu.
"Poslovni ljudi ipak nalaze zajednički jezik i vide interes da budu prisutni na kineskom tržištu, s obzirom na to da je kineski predsednik razgovarao sa predstavnicima najvećih stranih kompanija i obećao najbolje moguće uslove za njihovo poslovanje. To možemo da vidimo kao put ka otklanjanju velikih prepreka u ekonomskim odnosima", navodi Mitrovićeva.
Pitanje je, međutim, koliko će taj put biti dug, jer je Evropa zaokupljena sopstvenim krizama i problemima. Nove članice ostale su bez podrške, što je otvorilo prostor za Kinu kao moćnog investitora.




