
Geodetski zavod objavio detaljan izveštaj o cenama njiva: Koliko košta hektar zemlje u Srbiji

Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji koje je prodato prošle godine iznosila je 9.583 evra po hektaru, dok je prosečna cena pašnjaka iznosila 9.235 evra po hektaru, objavio je danas Republički geodetski zavod u prvom zvaničnom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji.
Najviša prosečna cena obradivog zemljišta zabeležena je u regionu grada Beograda i iznosila je 14.274 evra po hektaru.
Sledi Vojvodina sa prosečnom cenom od 12.023 evra po hektaru, zatim Šumadija i zapadna Srbija sa 7.172 evra, dok je u južnoj i istočnoj Srbiji prosečna cena iznosila 4.419 evra po hektaru.
Kako je navedeno u izveštaju, posebno se izdvaja Vojvodina kao najstabilnije tržište poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Kontinuirani rast vrednosti i jasna povezanost cene zemljišta sa njegovom poljoprivrednom produktivnošću potvrđuju njen značaj kao nosioca razvoja agrarnog sektora.

Za razliku od obradivog zemljišta, tržište trajnih pašnjaka pokazuje znatno dinamičnija kretanja. Najveći rast cena zabeležen je u južnoj i istočnoj Srbiji, gde su cene u odnosu na 2024. godinu porasle za čak 48,8 odsto, što ukazuje na sve veće interesovanje i promene u strukturi potražnje na ovom delu tržišta.
"Tokom 2025. godine promene cena po regionima bile su minimalne i kretale su se od pada od 1,3 odsto do rasta od 1,2 odsto, što potvrđuje dugoročnu sigurnost i otpornost ovog vida ulaganja", navodi se u izveštaju.
Iako je prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji i dalje oko 37 odsto niža od proseka Evropske unije, kako navode u izveštaju, podaci pokazuju da se domaće tržište postepeno približava nivou zemalja centralne i istočne Evrope.
Ova razlika ukazuje ne samo na konkurentnost srpskog poljoprivrednog zemljišta, već i na značajan potencijal za njegov dalji rast i razvoj.
Podaci iz izveštaja odnose se na prosečne cene obradivog zemljišta i trajnih pašnjaka, za period od 2023. do 2025. godine, i predstavlja važan korak u unapređenju transparentnosti tržišta zemljišta i pokazuju da je obradivo poljoprivredno zemljište i dalje najstabilniji segment tržišta nepokretnosti u Srbiji.




