Društvo

Žene teže podnose vrućine: Hormoni, menopauza i trudnoća povećavaju rizik od toplotne iscrpljenosti

Ekstremne vrućine nikome ne prijaju, ali nauka pokazuje da ženski organizam na njih često reaguje drugačije nego muški. Od menstrualnog ciklusa i trudnoće do menopauze, hormonske promene utiču na sposobnost tela da se rashladi, zbog čega toplotni talasi kod mnogih žena izazivaju jači umor, iscrpljenost i zdravstvene tegobe.
Žene teže podnose vrućine: Hormoni, menopauza i trudnoća povećavaju rizik od toplotne iscrpljenostiGetty © nicoletaionescu

Toplotni talasi poslednjih godina postaju sve češći i intenzivniji, a iako vrućina predstavlja rizik za sve, stručnjaci upozoravaju da žene mogu teže da podnesu ekstremne temperature i da budu pod većim opterećenjem kada organizam pokušava da se rashladi.

Prema dosadašnjim istraživanjima, žene u proseku proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek na višoj telesnoj temperaturi nego muškarci. Zbog toga organizam sporije oslobađa višak toplote, a prvi znaci pregrevanja ponekad su manje uočljivi.

Istraživanja su takođe pokazala da žene u proseku imaju nešto višu telesnu temperaturu i veći procenat masnog tkiva, koje deluje kao dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne hormonske promene tokom života, organizam mora da uloži više napora kako bi održao normalnu temperaturu tela, što dodatno opterećuje srce i krvne sudove.

Pored bioloških razlika, stručnjaci ukazuju i na druge faktore. Žene su češće negovatelji članova porodice, neretko imaju manje mogućnosti da izbegnu boravak na vrućini, a pošto u proseku žive duže od muškaraca, veći broj njih doživljava duboku starost, kada organizam i inače teže podnosi visoke temperature.

Menstrualni ciklus i osetljivost na vrućinu

Osetljivost na visoke temperature može da se menja tokom menstrualnog ciklusa. U drugoj polovini ciklusa povećava se nivo progesterona, hormona koji prirodno blago podiže telesnu temperaturu, pa zbog toga mnoge žene u tom periodu teže podnose vrućinu.

Kada počne menstruacija, nivoi estrogena naglo padaju. Pošto ovaj hormon učestvuje u regulaciji telesne temperature, organizam mora dodatno da radi kako bi se rashladio.

Tokom menstruacije gubi se i gvožđe, a kod žena sa obilnim krvarenjima njegov nedostatak može biti izraženiji. Manje gvožđa znači i slabiji transport kiseonika kroz organizam, što predstavlja dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem, naročito tokom velikih vrućina.

Perimenopauza i menopauza

Period perimenopauze i menopauze već sam po sebi donosi promene u regulaciji telesne temperature - pad nivoa estrogena kod mnogih žena izaziva valunge, odnosno iznenadne talase vrućine, kao i pojačano noćno znojenje. Kada se ove promene poklope sa letnjim toplotnim talasom, simptomi mogu postati intenzivniji i učestaliji. To važi i za žene koje su u hemijskoj ili hirurški izazvanoj menopauzi, koja se primenjuje u lečenju pojedinih karcinoma i ginekoloških oboljenja.

Trudnoća povećava opterećenje organizma

Trudnoća predstavlja veliki fiziološki izazov i u normalnim uslovima, a tokom visokih temperatura organizam je pod još većim opterećenjem. Trudnicama je potrebno više tečnosti, a njihov metabolizam proizvodi više toplote. Istovremeno, hormonske promene utiču na regulaciju telesne temperature, dok povećan obim tela dodatno otežava rashlađivanje.

Starije žene su posebno osetljive

S godinama organizam sve teže reguliše telesnu temperaturu i slabije prepoznaje signale kao što je žeđ. Kod starijih osoba češće su prisutne hronične bolesti i terapije koje mogu povećati rizik od dehidratacije, poput diuretika koji se koriste za lečenje povišenog krvnog pritiska. Pošto žene u proseku žive duže, veći broj njih dostiže životno doba u kojem su posledice toplotnih talasa izraženije.

Kako prepoznati toplotnu iscrpljenost

Visoke temperature dodatno opterećuju srce i krvne sudove, a u kombinaciji sa gubitkom tečnosti i minerala znojenjem mogu dovesti do toplotne iscrpljenosti. Simptomi uključuju jaku slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, ubrzan puls, obilno znojenje i pad krvnog pritiska, prenosi Bi-Bi-Si.

Ako se organizam ne rashladi na vreme, može doći do toplotnog udara, koji je hitno medicinsko stanje.

Stručnjaci savetuju da se tokom toplotnih talasa pije dovoljno tečnosti, izbegava boravak na suncu u najtoplijem delu dana i fizička aktivnost pomeri u rane jutarnje ili večernje sate. Takođe preporučuju nošenje lagane odeće, redovno nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom i pažljivo praćenje sopstvenog organizma, posebno u periodima menstruacije, trudnoće ili menopauze, kada su promene u regulaciji telesne temperature najizraženije.

image
Live