
Virus Zapadnog Nila: Evropa beleži najtežu sezonu do sada, zaraza se širi ka severu

Virus Zapadnog Nila širi se Evropom, broj zaraženih raste i zaraza se pojavljuje sve severnije na kontinentu, upozorava Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.
Evropa beleži najintenzivniju sezonu virusa Zapadnog Nila do sada, dok se zaraza širi u nove delove kontinenta, a prenose je zaraženi komarci svojim ubodom, saopštio je u četvrtak Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.
Prema podacima zaključno sa 7. oktobrom, u zemljama Evropske unije prijavljeno je 1.715 slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila stečenih lokalnim prenosom, što je najveći broj zabeležen do sada, kao i 130 smrtnih slučajeva. Neki od slučajeva zabeleženi su u regionima u kojima virus ranije nije registrovan.
"Nedavna otkrića virusa kod ljudi i životinja u Belgiji i Holandiji pokazuju da se on sada širi i u severnijim delovima Evrope, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i narednih godina", ističe se.
Stručnjaci naglašavaju da virus kruži između komaraca i ptica, a može da izazove bolest kod ljudi i konja, zbog čega nijedan sektor ne može samostalno da se izbori sa ovim rizikom.
Iako broj slučajeva raste širom kontinenta, težina obolevanja ostala je na nivou iz prethodnih godina. Prema podacima, broj preminulih, hospitalizovanih i obolelih sa neurološkim simptomima isti je kao i tokom prethodne decenije.
Zbog širenja virusa Zapadnog Nila, važno je rano otkrivati slučajeve, bolje se pripremiti za pojavu novih žarišta i efikasnije suzbijati komarce. Pošto vakcina za ljude ne postoji, zaštita se zasniva na sprečavanju ujeda komaraca, upotrebi repelenata, nošenju odeće koja pokriva telo i postavljanju zaštitnih mreža. Najveći rizik od teških simptoma imaju starije osobe i ljudi sa oslabljenim imunitetom.
Kakva je situacija u Srbiji
Prema poslednjim dostupnim podacima, početkom septembra u Srbiji je registrovano ukupno 37 slučajeva groznice Zapadnog Nila, od kojih je većina imala težu kliničku sliku, sa upalom mozga ili moždanih ovojnica. Takođe, postojala je mogućnost da je broj obolelih bio veći, ali da većina pacijenata nema nikakve simptome ili imaju blažu kliničku sliku pa se ne javljaju lekaru za pomoć.


