Magazin
Miki Maus postaje javno vlasništvo, moguće pravne bitke sa Diznijem
Skoro vek nakon svog debija najpoznatiji miš na svetu, Miki Maus, od 1. januara 2024. više neće pripadati kompaniji koja ga je stvorila, već će postati javno dobro. Očekuje se potencijalni rimejkovi sa Mikijem, adaptacije, ali i moguće pravne bitke sa Diznijem.
Autorska prava na "Parobrod Vili", kratku crno-belu animaciju iz 1928. godine, kojom je publici prvi put predstavljen nestašni glodar koji će postati simbol američke pop kulture, prema američkom zakonu ističu nakon 95 godina. Drugim rečima, lik slavnog miša i njegove mišice Mini iz tog crtića uskoro će moći da koristi ko god želi.
"Ovo je simboličan i dugo očekivani trenutak", rekla je Dženifer Dženkins, profesorka sa Pravnog fakulteta Duke.
Treba napomenuti da kasnije verzije likova, kao što je onaj u filmu "Fantazija" iz 1940. godine, nisu u javnom vlasništvu i ne mogu se kopirati bez posete Diznijevim advokatima.
"Komapnija će nastaviti da štiti prava na modernije verzije Mikija Mausa i drugih dela koja su i dalje predmet autorskih prava", kažu iz Diznija za APF, a prenosi Strejts Tajms.
Pravnici takođe naglašavaju da će Miki Maus koji je poznat sadašnjim generacijama ostati pod zaštitom autorskih prava.
Autorska prava sprečavaju nelicencirano kopiranje samog kreativnog dela i ona ističu nakon određenog vremena, dok žig (zaštitni znak) čuva sam izvor dela.
I po tom pitanju, čelni ljudi iz Diznija su rekli svoje: "Radićemo na zaštiti od konfuzije izazvane neovlašćenim korišćenjem Mikija i drugih naših ikoničnih likova". Kompanija je čak dodala sekvencu iz "Parobroda Vili" u uvodnu deo svakog filma Volt Dizni Animejšn Studija.
"Bili su veoma pametni ljudi u Dizniju i shvatili su da je najbolja stvar da se kultni "Parobrod Vil" uspostavi kao zaštitni znak", pojašnjava profesor Džastin Hjuz i dodaje da "svako ko koristi klasičnu sliku Mikija za kormilom čamca na košuljama, kačketima ili šoljama može biti tužen", pojašnjava profesor Džastin Hjuz.
Advokati i profesori prava ističu da je "Vrhovni sud stavio do znanja da se ne mogu koristiti prava na žig da bi se zaobišlo ono što dopušta istek autorskih prava".
