Magazin

Ne volite prelaz na letnje računanje vremena? Naučnici objasnili zašto nam ne prija pomeranje kazaljki

U nedelju, 31. marta, u 2 sata iza ponoći počinje letnje računanje vremena, kazaljke na satu pomeraju jedan sat unapred. Ova promena, iako naizgled mala, na naš organizam ima veliki uticaj: na udaru su kako psihičko, tako i fizičko zdravlje, naša produktivnost, pa čak i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, poput vožnje, pokazala su istraživanja.
Ne volite prelaz na letnje računanje vremena? Naučnici objasnili zašto nam ne prija pomeranje kazaljki© Canva / Firn

Iako nam tokom dana sat vremena možda i ne igra značajnu ulogu, kada je reč o spavanju ovih 60 minuta su zlata vredni. Ipak, svake godine u ovo vreme nam se baš taj jedan sat "ukrade". Mišljenje struke je, kada je reč o prelasku na letnje računanje vremena, u velikoj meri negativno, budući da promene koje ono sa sobom nosi u velikoj meri utiču na funkcionisanje organizma. Zato se mnogi stručnjaci zalažu za to da se pomeranje sata u proleće i na jesen potpuno ukine i tokom cele godine koristi standardno računanje vremena koje odgovara obdanici. Šta se dešava u našem telu zbog pomeranja kazaljki na satu u noći između 30. i 31. marta i kako se ono odražava na svakodnevne aktivnosti?

Promene u biološkom ritmu

Buđenje samo sat vremena ranije nego što smo navikli može uticati na biološki ritam organizma, a samim tim dovesti i do poremećaja noćnog sna i insomnije. U naučnoj studiji objavljenoj u magazinu Slip Sajens end Prektis, gotovo 14 procenata ljudi navelo je da su u naredne dve sedmice od pomeranja kazaljki na satu spavali lošije i budili se tokom noći. 

Zbog ovakvih promena u spavanju, prelazak na letnje računanje vremena donosi i povećanu verovatnoću razvoja srčane slabosti, hipertenzije, aritmija i drugih kardio-vaskularnih problema. Posebno su u zoni rizika osobe koje pate od neke vrste srčanih oboljenja.

Gubitak koncentracije i pojačan umor

Kao rezultat manjka sna i njegovog lošijeg kvaliteta, kod mnogih ljudi javljaju se i gubitak koncentracije, smanjenje produktivnosti na poslu, pojačan umor, razdražljivost i hronična pospanost. U kombinaciji sa prolećnim umorom od kojeg pati veliki broj ljudi, čak i obavljanje rutinskih obaveza čini se kao noćna mora. Baš zbog toga, mnogi ljudi letnje računanje vremena baš i ne vole. 

Kada je reč o poslovima sa povećanim rizikom, stvari postaju još ozbiljnije: jedno istraživanje objavljeno u magazinu Džornal od Aplajd Sajkolodži pokazalo je da gubitak sna od samo sat vremena može biti opasno na pozicijama koje zahtevaju fiizčki rad, budući da nedostatak sna dovodi do promena na prefrontalnom korteksu mozga.

Zbog pomeranja kazaljki potreban je pojačan oprez u saobraćaju

Budući da prelazak na letnje računanje vremena donosi mnoštvo posledica - od izrazite nelagode, pa sve do kardio-vaskularnih problema - stručnjaci za bezbednost u saobraćaju naglašavaju važnost pojačanog opreza u ovom periodu. Uporište ovih apela leži u naučnom istraživanju sprovedenom sasvim nedavno.

Naime, jedna studija iz 2020. godine, objavljena u magazinu Karent Bajolodži, otkrila je da su se saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom povećale za 6 procenata tokom sedmice koja sledi nakon prelaska na letnje računanje vremena, a kao uzrok nezgoda naveden je pojačan umor.

image