Srbija i Balkan

Zašto je film o genocidu u Jasenovcu postao politički fenomen i pre nego što se pojavio| Dan uveče

O filmu koji nas vraća u 1942. godinu i prati sudbinu dece sa Kozare, nasilno odvojene od porodica i odvedene u logore NDH, u emisiji "Dan uveče" govorili su Muharem Bazdulj i Goran Šarić
Zašto je film o genocidu u Jasenovcu postao politički fenomen i pre nego što se pojavio| Dan uveče© РТ Балкан

Skoro četiri decenije čekala je priča o deci Kozare da stigne na veliko platno obzirom da je scenario Lordana Zafranovića i Arsena Diklića nastao daleke 1986. godine.

Film nas vraća u 1942. godinu i prati sudbinu dece sa Kozare, nasilno odvojene od porodica i odvedene u logore NDH. Težak je već samom temom a još teže je pitanje zašto i danas o njoj tako teško razgovaramo.

Pre nego što je prikazan, film je postao i povod za nove podele.

U Hrvatskoj su ga pojedini komentatori napadali kao propagandu i istorijski falsifikat, dok su u Srbiji otvorene rasprave o tome da li se film i FEST koriste u dnevnopolitičke svrhe, a posebno u predizbornoj atmosferi.

Na premijeri nisu bili svi glumci, deo hrvatske ekipe izostao je posle navodnih pretnji, a pojedini srpski glumci bojkotovali su FEST u znak protesta.

Kada se društvo spori oko sećanja, možda je najvažnije vratiti pogled tamo gde film počinje na decu čiji su životi prekinuti, a čija priča i dalje traži da bude saslušana.

O filmu "Zlatni rez 42: Deca Kozare" i tome ko hoće da od filmskog ostvarenja o deci s Kozare da napravi "siročad Kozare" u emisiji "Dan uveče" na RT Balkan govorili su pisac i književnik Muharem Bazdulj i teolog i istoričar Goran Šarić. 

Bazdulj je ocenio da ako svet opstane, 2026. godina će se pamtiti kao godina ovog filma. 

"Zafranović je veliki režiser, ne samo hrvatski i jugoslovenski, nego i evropski", istakao je Bazdulj. 

Šarić je rekao da je pobedio narativ ustaške emigracije na društvenim mrežama. 

Pomenuo je "srboinfluensere" koji šire mržnju prema Srbima na društvenim mrežama i dodao je da takođe postoje sada ljudi u Hrvatskoj koji brane Zafranovića. 

Istakao je ustaše nikada nisu bili popularniji među Hrvatima nego sada. 

"Svedočimo procesu da se drže predavanja u Saboru gde se falsifikuje istorija", naveo je Šarić. 

Bazdulj je ocenio da posle nacističke okupacije Jugoslavije, kada u Zagreb dolaze ustaše u kamionima, elita je bila suprostavljena njima. 

"Ubijanje žene i dece u ustaškim logorima ulazi u duševnu patologiju. Zafranović je nesumnjivo najveći živ hrvatski režiser i nekako verujem da kada dođe četvrta generacija da će se ponositi", ocenio je Bazdulj i dodao da je Zafranović napravio film na istorijskim činjenicama. 

Istakao je da se bližimo periodu kada više neće biti živih svedoka, a da će ovakvi filmovi biti kao "kapsula sećanja". 

Šarić je istakao da se film ne slaže sa temama koje su na Zapadu interesantne. 

"Današnja levica ima rusofobiju i antisemitizam i to je sada u modi. U Veneciji je dobio aplauz od 25 minuta film o Gazi. Dobro je što Srbi više nisu negativci", kazao je Šarić. 

Naglasio je da ovaj film nije u predizborne svrhe i da Zafranoviću nisu dali prostor u matičnoj državi i da snima tamo gde mu daju. 

Istakao je i da se u Hrvatskoj selektivno citiraju ustaški istorijski dokumenti. 

Govoreći o bojkotu srpskih glumaca i priči da je film u funkciji Vučićeve kampanje, Šarić je rekao da su se hrvatski glumci solidarisali sa srpskim glumcima. Dodao je da su glumci na Zapadu i u Holivudu protiv vlasti i da svi smatraju da su eksperti za politiku. 

Naglasio je da će narod film gledati posle izbora i da su bile samo tri projekcije koje je gledao mali broj ljudi. 

Muharem Bazdulj je kazao da se oni koji su bojktovali predstavljaju kao intelektualna elita, a da "ne znaju ništa". 

Live