Rusija

Jedan od odabranih Rusa otkriva za RT Balkan: Koliko je teško postati kosmonaut?

Put od Zemlje do svemira poprilično je dug, ali put jednog kandidata do zvanja kosmonauta, još je duži

Arutjun Arutjunovič Kivirjan je čovek koji je dosanjao san miliona dece širom sveta – da postane kosmonaut.

Kivirjan je u emisiji "Intervju" na RT Balkan govorio o svom putu ka "Roskosmosu", državnoj korporaciji za kosmičke aktivnosti, kao i rigoroznoj selekciji koju je morao da prođe kako bi bio jedan od odabranih.

U Centru za pripremu kosmonauta, koji nosi naziv po legendarnom Juriju Gagarinu, prvom čoveku u istoriji koji je poleteo u svemir, otkrio je i kako je postao kosmonaut.

"Verovatno sam imao sreće što sam studirao na katedri koju su završili mnogi poznati kosmonauti. Oni prilično često dolaze na univerzitet. Bio sam na jednom takvom susretu sa Georgijem Mihajlovičem Grečkom i zarazio sam se idejom leta u kosmos. Posle toga sam počeo da istražujem kako se postaje kosmonaut i odlučio sam da pokušam da krenem tim putem", počeo je Arutjun Arutjunovič Kivirjan za RT Balkan.

Pokušao je ruski kosmonaut da objasni kako izgleda selekcija i koliko je težak taj put.

Istakao je da je put u svim fazama zaista težak, da se počinje od prikupljanja obimne dokumentacije u kojoj se nalaze lični dokumenti, dokumenti o obrazovanju, medicinska dokumentacija...

"Da bi se prikupila sva ta dokumentacija, da vam ništa ne promakne, potrebno je dosta truda i, zapravo, prilično mnogo vremena", dodao je.

Po slanju dokumentacije u centar, kako kaže, čeka se odluka komisije koja na daljinu ocenjuje svakog kandidata.

"Posle tog koraka pozivaju te u fazu koja se odvija uživo. Tu već prolaziš razne testove u centru, uključujući i ispite iz fizičke spreme i rad sa psiholozima. Takođe, polažeš ispit iz svojih profesionalnih veština i znanja. To je veoma obiman ispit za koji se mora ozbiljno pripremati. I završni korak je faza medicinske selekcije. Vremenski je najduža i najobimnija, i takođe veoma zahtevna. Proveravaju sve", prisetio se Kivirjan.

Poseban osvrt dao je na završni test.

"Ta faza se završava ispitivanjima u centrifugi. Rade se dva testa preopterećenja. I, nakon što prođete sve ove faze, ako imate dobar rezultat, predstavljaju vas završnoj komisiji koja može da vas prihvati ili preporuči za postavljenje na mesto kandidata za probnog kosmonauta".

U pitanju je jedan od najtežih fizičkih testova koji postoje na svetu, a koji otkriva da li je kandidat sposoban da podnese sve napore bestežinskog stanja.

"U sedištu se testira vestibularni aparat, tj. koliko čovek može da podnese vestibularna opterećenja, jer je to veoma važno kada se nalazite u bestežinskom stanju. Tada na vestibularni aparat deluju nespecifična, neuobičajena opterećenja, zbog čega organizam može različito da reaguje. I da bi se razumelo kakva je reakcija konkretnog čoveka, lekari sprovode ovo ispitivanje.

Novinar RT Balkan Dimitrije Mihajlović, u sedištu za centrifugu proveo je tek nešto više od minuta, a koliko je potrebno izdržati da biste postali profesionalni kosmonaut?

"Njegova specifičnost je što se sastoji iz dva testa. Jedan test je kada te neprekidno vrte 10 minuta u jednu stranu, nije važno da li ulevo ili udesno – šta god odabereš. Pri tome, treba da naginješ glavu ulevo i udesno po određenom pravilu kada stigne signal. Drugi test je kontinuirani. Vrte te najpre minut u jednom smeru, pa minut u drugom – i to traje 10 minuta."

"Oba ta testa moraš da izdržiš. Prema statistici, kod svakog čoveka je drugačije, neki bolje podnose kontinurano opterećenje, neki isprekidano. Ali oni koji su primljeni u odred, dobro podnose i jedno i drugo", zaključio je Arutjun Arutjunovič Kivirjan.

Live