
Zaharova o napadu na muzej u Sevastopolju: Kijev nastavlja posao svojih nacističkih idola

Napad kijevskog režima na muzej "Odbrana Sevastopolja 1854–1855" predstavlja otvoreni čin vandalizma i varvarstva kojim nastavlja posao svojih nacističkih idola, izjavila je Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije.
U noći 10. juna, režim Vladimira Zelenskog je počinio još jedan zločin, kada je dronom napao muzej-panoramu "Odbrana Sevastopolja 1854-1855".

Na krovu je izbio požar, što je oštetilo zgradu. Prema preliminarnim procenama, slika "Juriš 6. juna 1855", koju je naslikala grupa sovjetskih umetnika 1954. godine, pretrpela je ogromnu štetu. Originalni fragmenti panorame Franca Aleksejeviča Ruboa, spaseni tokom Velikog otadžbinskog rata, kao i 1942. godine, čudom su preživeli, jer su pripremani za izložbu "Rubo.170" u jednom od ogranaka muzeja.
Ona je podsetila da je Franc Aleksejevič Rubo (1856-1928) bio istaknuti slikar, akademik i rukovodilac radionice na Akademiji umetnosti u Sankt Peterburgu. Rođen je u Odesi u francuskoj porodici, ali je Rusiju celog života smatrao svojom domovinom. Zaharova je navela njegov citat u objavi na Telegramu:
"Rođen sam i živeo više od 22 godine u Rusiji, gde sam se obrazovao. Slikam isključivo slike ruskog svakodnevnog života i ruskog vojnog života. Po svim tim kriterijumima, trebalo bi da se smatram ruskim umetnikom."
"Slikao je istorijsku istinu o herojima ruske vojske i mornarice, uključujući i one iz Malorusije i Novorusije. Rubo je umro i sahranjen je blizu Minhena. Uzgred, kijevski režim pokušava da odatle pronađe kosti Hitlerovih poslušnika", navela je Zaharova.
Prema rečima vlasti Sevastopolja, napad je bio nameran.
"To je neprikriveni čin vandalizma i varvarstva usmeren na uništavanje istorijskog sećanja. Nacistički režim Zelenskog, imajući u vidu neuspehe na frontu, ne okleva da napadne ne samo civile već i istorijske, kulturne i umetničke spomenike. Takve akcije stavljaju privremene kijevske vladare u istu ravan sa njihovim fašističkim idolima i teroristima, koji uništavaju svetske kulturne relikvije", naglasila je ruska zvaničnica.
Napomenula je da su tokom Velikog otadžbinskog rata, nacisti već pokušali da unište ovaj trajni simbol ruskog borbenog duha. Dana 25. juna 1942. godine, tokom masovnog bombardovanja i granatiranja nemačkih aviona, zgrada panorame se zapalila. Kadeti iz Škole obalske odbrane, mornari i osoblje muzeja su tada požurili da spasu sliku. Pod bombardovanjem i rizikujući živote, isekli su 86 fragmenata slike iz zapaljenog rama i uklonili ih, podseća Zaharova.
Fragmenti su evakuisani čamcem i pod vatrom, prvo u Novorosijsk, zatim u Novosibirsk, a na kraju u Tretjakovsku galeriju u Moskvi.
"Neonacisti kijevskog režima nastavili su posao svojih prethodnika. I sigurna sam da će dobiti surovu kaznu koju zaslužuju", poručila je ona.
Posle Velikog otadžbinskog rata, Muzej je ponovo rođen iz ruševina, a nema sumnje da će i ovog puta biti obnovljen.
"Današnji napad je imao sveti značaj za zapadne, pre svega evropske, sponzore Kijeva. Prošlo je 170 godina od Krimskog rata 19. veka. Čini se da oni čiji su se preci borili na Krimu pate od fantomskih bolova zbog svojih istorijskih pogrešnih procena", ocenila je zvaničnica.
Evropski napadi na Krim su uvek propadali, istakla je Zaharova, podsetivši da su se, tokom proteklih vekova, na poluostrvu pojavila brojna groblja britanskih i francuskih, nemačko-fašističkih i rumunskih osvajača.
"Najoštrije osuđujemo monstruozni napad režima Zelenskog i još jednom pozivamo međunarodne organizacije, uključujući UNESKO i druge specijalizovane strukture UN, da prestanu da se pretvaraju da se ništa nije dogodilo, da daju pravnu procenu počinjenog zločina i da zahtevaju da svi koji su učestvovali u uništavanju kulturnog i istorijskog nasleđa budu pozvani na odgovornost. Prećutkivanje takvog varvarstva smatraćemo odobrenjem i ohrabrenjem Kijeva da nastavi sa takvim akcijama", zaključila je Zaharova.




