Rusija

Berlin žali zbog zatvaranja Instituta Gete, a ne smeta im katanac na Ruskom domu

Šef MSP-a Nemačke Johan Vadeful izjavio jeda je Institut "Gete" "imao važnu funkciju kulturnog mosta" u Rusiji, a Berlin je "bio spreman da nastavi taj rad". Takođe je dodao da su između naroda Rusije i Nemačke u principu "uvek postojali dobri odnosi". "To govori čovek koji donosi odluke o dostavljanju oružja iz kojih ubijaju naše ljude", poručila je Marija Zaharova
Berlin žali zbog zatvaranja Instituta Gete, a ne smeta im katanac na Ruskom domuGetty © Hiroshi Higuchi

U Berlinu se razvila prava horska kakofonija žaljenja, koja bi u nekim drugim okolnostima možda čak mogla da izazove saosećanje, izjavila je za RT Balkan Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rusije, govoreći o zatvaranju odeljenja Gete instituta u Ruskoj Federaciji.

Odgovarajući na pitanje da li je tačna izjava direktorke Gete instituta Geše Jost, u kojoj se navodi da Rusija od 2023. godine uvodi ograničenja na aktivnosti Gete instituta, uključujući i broj zaposlenih, zvaničnica ruskog MSP-a je poručila da je ta izjava netačna.

"Gospođa Geše Jost potpuno netačno i nerazumljivo tumači relativno skorašnje događaje koji se tiču rusko-nemačkih odnosa. Nakon masovnih proterivanja zaposlenih u ruskim diplomatskim predstavništvima u Nemačkoj 2023. godine, ruska strana je, kao odmazdu i uzimajući u obzir povećanu brojčanu nejednakost među zaposlenima – ta nejednakost nije bila u našu korist – ograničila ukupan broj zaposlenih u nemačkim diplomatskim predstavništvima u inostranstvu u Rusiji", ukazala je Zaharova.

Naglasila je da je to učinjeno isključivo kao odgovor na odgovarajuće akcije Nemačke, a Berlinu je dato pravo da samostalno odlučuje i određuje ko treba da napusti Rusiju.

"Odluka Berlina – i ne verujem da Geše Jost to ne zna – bila je da je Berlin odlučio da se u ovaj krug ljudi uključe i određeni zaposleni u Gete institutu koji su radili u Rusiji. Dakle, ovo pitanje nije za nas, ne za Moskvu, već za Berlin", poručila je.

Što se tiče Ruskog doma nauke i kulture, odnosno Ruskog doma u Berlinu, on je tokom poslednjih godina, na inicijativu nemačkih vlasti, bukvalno postao meta neosnovanih i nedokazanih optužbi.

"Podsetiću da smo, mislim na naš Ruski dom, prošli kroz sledeće: zamrznuti su nam računi u nemačkim bankama. Stalno su nam govorili da to tobože samo nemačke banke tako žele. Ali, naravno, nije tako. Zašto nemačke banke ne bi želele da ostvaruju profit? Bankovna plaćanja Ruskog doma bila su blokirana čak i kada je reč o komunalnim uslugama, kao da komunalne usluge nisu pružale nemačke kompanije. Dakle, čak ni nemačkim kompanijama nije bilo dozvoljeno da se plaćaju računi za komunalne usluge", podvukla je zvaničnica ruskog MSP-a.

Osim toga, 1. septembra Nemačka je saopštila da je proglasila nevažećim bilateralni međuvladin sporazum o delatnosti kulturno-informativnih centara.

"Podsetiću, reč je o sporazumu od 4. februara 2011. godine, kojim su bili regulisani kako funkcionisanje Ruskog doma, tako i rad Gete instituta u Rusiji", ukazala je Zaharova.

Berlin je naložio zaposlenima Ruskog doma da napuste teritoriju Nemačke u roku od nedelju dana.

Zaharova je skrenula pažnju na tekst tadašnje direktorke Gete instituta Karole Lenc, objavljen još u novembru 2022. godine u nemačkom listu "Berliner cajtung", koja je kulturno-humanitarnu instituciju poput Gete instituta predstavljala kao političku organizaciju, čiji je zadatak da utiče na unutrašnja pitanja zemalja u kojima deluje, i to pod maskom kvazidiplomatskog statusa.

"Tako da prenesite svima u Berlinu moj pozdrav", rekla je zvaničnica ruskog MSP-a.

Ukazala je na to da je šef MSP-a Nemačke Johan Vadeful, isti onaj koji je samo dva dana ranije, 1. septembra, objavio da se sporazum o delatnosti Ruskog doma u Berlinu stavlja van snage, izjavio je da "žali" zbog odluke Moskve.

"Oni su zatvorili Ruski dom, mi smo im odgovorili, a oni žale zbog naših postupaka. A zbog svojih ne žale", upitala je Zaharova.

Prema rečima Vadefula, Institut "Gete" je "imao važnu funkciju kulturnog mosta" u Rusiji, a Berlin je "bio spreman da nastavi taj rad". Takođe je dodao da su između naroda Rusije i Nemačke u principu "uvek postojali dobri odnosi".

"To govori čovek koji donosi odluke o dostavljanju oružja iz kojih ubijaju naše ljude? To su njihove pare, kao i formula 'ramštajn'", podvukla je Zaharova.

Podsetila je na to da su rusko-nemački odnosi bili različiti, uključujući i one kada je 27 miliona Rusa bilo ubijeno jer je nemački Treći rajh tako želeo, a posle su prevazilazili tu strašnu tragediju.

S druge strane, predsednica Instituta "Gete" Geše Jost proglasila je "kraj ere nemačko-ruskih kulturnih veza".

"Ko je ona da takvo nešto izjavljuje? Ljudi izučavaju poeziju, kulturu, kinematografiju, slikarstvo, filozofiju jedni drugih, a nekakva Geše Jost govori da ničega više neće biti? Nije na njoj da odluči. Ljudi će sami da se opredele", poručila je.

Izvršni direktor Nemačkog kulturnog saveta Olaf Cimerman izjavio je da se "zatvaraju i poslednja vrata" za kulturnu razmenu između Nemačke i Rusije.

"Nisu ni svesni koliko Nemaca dolazi u Rusiju. Neko dolazi sa porodicom, jer želi ovde da živi i radi, neko dolazi turistički, neko zbog biznisa. Koliki broj Nemaca razvija humanitarne veze uprkos rusofobičnoj politici rukovodstva", podvukla je zvaničica ruskog MSP-a.

"Kao prvo, Institut 'Gete' je organizacija čiji budžet više od polovine čine direktne dotacije Ministarstva spoljnih poslova SR Nemačke. Prema podacima samog instituta, udeo državnog finansiranja iz MSP-a Nemačke stabilno premašuje 55–60 odsto. Na Institut 'Gete' otpadalo je do 70 odsto ukupnog finansiranja spoljne kulturne politike SR Nemačke. To je ključni instrument onoga što se u nemačkoj politikološkoj tradiciji naziva 'ausvertige kulturpolitik', odnosno spoljna kulturna politika, koja se sprovodi po direktnom nalogu Ministarstva spoljnih poslova Nemačke. Ako oni to više ne žele da sprovode, to je njihov problem", podvukla je Zaharova.

Dodala je da to ne znači da Rusi i Nemci neće želeti da uče jedni o drugima.

"Prošli smo kroz strašna vremena i umeli smo i mogli da idemo dalje, videći realnu perspektivu", istakla je.

Formulacija "nezavisna neprofitna organizacija" na sajtu instituta očigledno se koristi u istom smislu u kojem bi se koristila za bilo koju strukturu koju 60 odsto finansira iz budžeta spoljnopolitičko ministarstvo strane države, ukazala je zvaničnica ruskog MSP-a.

Dodala je da kada slične organizacije deluju u Rusiji uz rusko finansiranje, na Zapadu je uobičajeno da ih nazivaju instrumentima "stranim agentima" i sprečavaju njihov rad.

Kao druge je napomenula da Ruski dom u Berlinu, Dom sovjetske, a potom ruske nauke i kulture, otvoren je u Fridrihštrase 1984. godine, u jeku "hladnog rata".

"Funkcionisao je četrdeset godina, preživeo pad Berlinskog zida, ujedinjenje Nemačke, sve krize i zahlađenja u bilateralnim odnosima. Delatnost Ruskog doma bila je regulisana međuvladinim sporazumom iz 2011. godine o kulturno-informativnim centrima", podvukla je zvaničnica ruskog MSP-a.

Dodala je da sadašnja odluka je došla zbog nemoći da utiče na rusku politiku, kao i zbog ljutnje na sopstvene građane koji su nastavili da posećuju Ruski dom.

Kao treće, i najvažnije, Zaharova je napomenula da šef nemačkog MSP-a izjavljuje da "žali" i da bi Berlin "bio spreman da nastavi rad" Instituta "Gete" u Rusiji.

"A vi, izvinite me, molim vas, šta ste očekivali? Da ćete zatvarati naše domove, naše centre, naš generalni konzulat? A šta to znači? Kršenje sporazuma. A mi ćemo na to gledati skrštenih ruku? Ne. Kolonijalna politika više ne funkcioniše. Ona ne funkcioniše ni prema našoj zemlji, ni prema svetskoj većini uopšte", poručila je Zaharova. 

Naglasila je da razume da je problem kolonija uvek bio bolno pitanje za Nemačku.

Podsetila je na to da je Lavrov rekao da je Rusija otvorena za pravi kulturni dijalog sa narodima svih zemalja, uključujući Nemačku.

"Proći će i ovo ludilo koje ih je obuzelo. I doći će vremena kada će se ceniti oni koji se oslanjaju na pravu nauku, a ne na izmišljenu. Oni koji će videti malo dalje od praga sopstvenog kabineta ili doma. Oni koji će se rukovoditi ne sebičnim razlozima, već pitanjem: šta će biti kada napuste određenu političku funkciju i suoče se sa stvarnim životom? Šta će biti sa njihovom zemljom, za koju snose odgovornost, sa njihovim narodom, koji im je ukazao poverenje", poručila je Zaharova.

Dodala je da sva naša znanja Rusa i Nemaca jednih o drugima, sve naše kulturne veze biće potrebne i potrebne su i sada.

Istakla je da je Rusija otvorena za kulturni dijalog sa narodima svih zemalja, uključujući Nemačku.

"Kulturne veze između naših naroda imaju viševekovnu istoriju i nadživeće svaku političku konjunkturu. Organizacioni oblici tih veza, utvrđeni međuvladinim sporazumima, zahtevaju uzajamno poštovanje. Poštovanje koje nemačka strana u ovom slučaju nije pokazala", zaključila je zvaničnica ruskog MSP-a.

image
Live