Rusija

Nakon duže pauze, UN nastavljaju sa inspekcijom brodova u okviru Crnomorske inicijative

Predstavnici Ukrajine su odbijali predlog Rusije da se na spiskove za registraciju dodaju brodovi, koji će ići u zemlje u razvoju i oni koji su na redu više od mesec dana, objasnila je Zaharova
Nakon duže pauze, UN nastavljaju sa inspekcijom brodova u okviru Crnomorske inicijativeGetty © Chris McGrath / Staff

Inspekcije brodova u okviru Crnomorske inicijative za žito nastavljene su posle dvodnevnih pregovora, izjavila je portparolka koordinatora dogovora UN Ismini Pala za "RIA Novosti".

"Zajednički koordinacioni centar od danas nastavlja sa inspekcijama brodova. Delegacije Ruske Federacije i Ukrajine složile su se nakon razgovora, uz posredovanje UN i Turske, da će novi brodovi učestvovati u inicijativi", rekla je Pala.

Prema njenim rečima, inspekcija je već počela sa radom.

Kako je rekao portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik, inspekcije nisu sprovedene ranije "zbog nedostatka dogovora".

Ugovor o žitu, koji su 22. jula 2022. potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva preko Crnog mora iz tri luke, uključujući Odesu. Koordinaciju saobraćaja plovila vodi Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu.

Sporazum o žitu je potpisan kako bi, između ostalog, ukrajinsko žito stiglo do zemalja u razvoju i kako bi se izbegla velika glad. Ipak, prema dostupnim podacima na koje ruska strana ukazuje, žito se zapravo transportuje u zemlje EU. Pritom, UN bez ikakvog obrazloženja odbijaju da registruju brodove za prolaz kroz "žitni koridor" sa tovarom za treće zemlje. Dok ruska strana, prema odredbama ugovora, insistira na registraciji brodova koji idu u Afriku, UN poručuje da se slaže sa Ukrajinom i da brodovi koji idu u zemlje u razvoju nisu prioritet. 

I rusko Ministarstvo spoljnih poslova je jutros izvestilo da Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu ima poteškoća sa inspekcijom brodova u okviru sporazuma o žitu, što je to, kako se ističe u saopštenju, posledica delovanja predstavnika Ukrajine i članica UN, koji, po svemu sudeći, ne žele ili ne mogu da im se odupru.

"U Kijevu, konačno odbacivši ne samo humanitarnu perspektivu, već i elementarnu pristojnost, nastoje da svim silama iskoriste Crnomorsku inicijativu, pritom se ne gnušaju da zloupotrebe poslovnik niti da traže mito od brodovlasnika, a sve kako bi izvukli maksimalnu korist", navela je Marija Zaharova u komentaru Ministarstva objavljenom na sajtu.

Zbog takvih akcija, dodala je Zaharova, trpe najsiromašniji - udeo primalaca ukrajinske hrane u siromašnim zemljama smanjen na minimum, od 28,3 miliona tona izvezenog žita, samo 742.000 (2,6 posto), objasnila je.

"Vlasnici dolaznih brodova, koji su odbili da daju mito, primorani su da miruju čekajući registraciju više od mesec dana, a pritom i brodovi koji odlaze, od kojih su Ukrajinci već dobili novac, takođe moraju da čekaju inspekciju", objasnila je Zaharova. Prema njenim rečima, razlog za ovakav razvoj situacije je postojeća praksa, koja nipošto nije u skladu sa poslovnikom, tj. zbog toga što je proces prijema zahteva za registraciju u okviru Crnomorske inicijative u rukama Ukrajinaca, a formiranje inspekcijskih planova (za ulazak i izlazak brodova) sprovode UN", objasnila je Zaharova.

"Pod ovim uslovima, jedini način da se nekako uspostavi red, fer i transparentna osnova za učešće u inicijativi bila je registracija brodova, koju ruski stručnjaci sprovode striktno u skladu sa odobrenim poslovnikom i svojim ovlašćenjima", dodala je portparolka ruskog Ministarstva.

Međutim, predstavnici Ukrajine su odbili predlog Rusije da se na spiskove za registraciju dodaju brodovi, koji će ići u zemlje u razvoju i oni koji su na redu više od mesec dana, istakla je ona i objasnila da Kijev nije bio spreman da ugrozi svoje komercijalne korupcionaške šeme.

Kao rezultat toga, Ukrajinci su prvo blokirali proces registracije, a zatim obustavili sve inspekcije, uključujući i odlazne brodove (27 brodova sa 1,2 miliona tona tereta na brodu), objasnila je.

image