Nastavlja se borba za Arktik: Počelo testiranje ruskog borbenog ledolomca "Ivana Papanina"

Novi ruski borbeni ledolomac, poznat kao projekat 23550 "Ivan Papanin", započeo je fabrička ispitivanja na moru, signalizirajući pojačani strateški fokus Rusije na Arktik usled "novog hladnog rata u nastajanju", prenosi "Ejža tajms".

Prema ranijem pisanju portala "Var zoun", pomenuti ledolomac je dizajniran ne samo da se kreće kroz led, već je i naoružan i ima potencijal da bude opremljen krstarećim raketama.

Plovilo, izgrađeno u "Admiralitetskim brodogradilištima" u Sankt Peterburgu, prvobitno je trebalo da bude uvedeno u operativnu upotrebi 2023. godine, ali se zbog sukoba u Ukrajini i fokusiranja odbrambene industrije na druge projekte suočilo sa određenim odlaganjem.

Naoružanje "Ivana Papanina" uključuje pramčani top AK-176MA kalibra 76 mm, a brod može biti opremljen vertikalnim kontejnerskim lanserima za krstareće rakete iz porodice "uran" i "kalibar", što bi značajno poboljšalo njegove borbene sposobnosti.

Helikopter ruske mornarice uništava ukrajinske pomorske dronove (VIDEO)

Osim toga, novi ledolomac na raspolaganju ima četiri teška mitraljeza "kord" u kalibru 12,7 mm, osam sistema PVO "igla" ili "verba", a za potrebe borbe sa podvodnim plovilima na raspolaganju ima jedan protivpodmornički helikopter Ka-27, stacioniran na krmenom delu.

Borba za Arktik

Rusija sve više radi na razvoju flote ledolomaca koja trenutno broji oko 40 brodova sposobnih za plovidbu  u zaleđenim morima, uključujući jedinstvenu klasu projekat 23550 posebno dizajniranu za borbu i probijanje leda debljine do 1,6 m.

Uvođenje novog broda u Severnu flotu održava šire interese Rusije i nameru da zagospodari arktičkom rutom, koja bi u narednih nekoliko godina mogla da postane ključna putanja za komercijalna teretna plovila.

Osim toga, ovaj deo ruske mornarice predstavlja jedan od ključnih faktora u strategiji nuklearnog odvraćanja, čemu u prilog svedoči i izgradnja nove vojne infrastrukture, demonstriranje sposobnosti nuklearnih podmornica u njenom sastavu da izranjaju kroz debeo sloj leda, kao i integrisanje "posejdona" – podvodnog drona naoružanog nuklearnim bojevim glavama na njih.

Tako je Nemački institut za međunarodne i bezbednosne poslove u svom izveštaju iz novembra 2020. godine izneo procenu da je glavni zadatak Severne flote zaštita podmornica opremljenih nuklearnim balističkim raketama, koje čine dve trećine sredstava za strateško odvraćanje ruske mornarice.

Raketni brodovi ruske mornarice dobijaju bolju zaštitu i nove sisteme PVO

Takođe, prema podacima pomenutog dokumenta, Severna flota bi u slučaju većeg sukoba imala zadatak da obezbedi pristup Atlantskom okeanu, istovremeno sprečavajući kretanje neprijateljskih snaga sa ruskog Arktika, time štiteći svoje nuklearne podmornice i čuvajući sposobnost za drugi (nuklearni) udar.

Ovo potvrđuje i američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), koji je u januaru 2023. godine objavio članak u kom se navodi da ruske arktičke jedinice i dalje održavaju sposobnost drugog nuklearnog udara, uprkos materijalnim i ljudskim gubicima u sukobu u Ukrajini.

Autori sa nemačkog instituta navode i da "iako Rusija održava defanzivni stav na Arktiku, ona je spremna za naglu eskalaciju u slučaju sukoba, uključujući i potencijalne ofanzivne operacije kako bi odbranila svoj bastion (flotu) i ako je moguće okupirala severne delove Skandinavije".