Srbija i Balkan

Lomljenje kičme Srbima: Spremaju li Albanci novi udar na Severnu Mitrovicu

Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević izjavio je da "poslednjih godina Aljbin Kurti želi da ne postoji posebna opština Severna Mitrovica, već da je pripoji južnom delu"
Lomljenje kičme Srbima: Spremaju li Albanci novi udar na Severnu MitrovicuGetty © Pierre Crom / Contributor

Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević izjavio je da "građani žele da žive u Severnoj Mitrovici a ne u ujedinjenoj Mitrovici" kao i da "međunarodna zajednica mora da stavi do znanja da taj plan Aljbina Kurtija nije moguće realizovati". Radojević je dodao da "poslednjih godina Aljbin Kurti želi da ne postoji posebna opština Severna Mitrovica, već da je pripoji južnom delu".

"Od stupanja na dužnost 5. decembra i tzv. vlada Kosova i novoizabrani gradonačelnik Kosovske Mitrovice krenuli su sa agresivnim pristupom. Više puta su dolazili u Severnu Mitrovici i najavljivali programe koji nisu u njihovoj nadležnosti, direktno se mešajući u nadležnosti Severne Mitrovice", rekao je Radojević.

Izjava gradonačelnika Severne Mitrovice, opštine sa srpskom većinom na severu Kosova i Metohije, došla je posle jučerašnjeg marša albanskih gimnazijalaca iz Kosovske Mitrovice, preko Ibra ka Severnoj Mitrovici, odnosno ka naselju Bošnjačka mahala koji je organizovao gradonačelnik Južne Mitrovice Faton Peci kako bi "odali počast za 104 nestala Mitrovčanina". Posle marša, Peci i gimnazijalci obišli su jednu privatnu kuću u naselju Brđani u Severnoj Mitrovici u kojoj planiraju da otvore – "muzej genocida Srba nad Albancima".

Radojević je na ovu temu govorio i pre par nedelja, krajem marta, kada je izjavio da iz opštine Severna Mitrovica stalno upozoravaju predstavnike međunarodne zajednice da i Kurti i gradonačelnik Južne Mitrovice negiraju postojanje posebne opštine Severna Mitrovica i da sav svoj naporu ulažu ka tome da opština Severna Mitrovica kao nezavisna opština prestane da postoji.

Građani Severne Mitrovice, rekao je Radojević, "već decenijama se bude u strahu i sa zebnjom šta će se sledeće desiti, koji će sledeći potez preduzeti Priština, kako će pokušati razdvajanje porodica i uništavanje života".

Izjave gradonačelnika Radojevića došle su i posle učestalih poseta prištinskih zvaničnika, naročito Aljbina Kurtija i njegovih ministara Severnoj Mitrovici poslednjih meseci i poslednjih par godina. U međuvremenu, opština Severna Mitrovica, posle trogodišnje uprave Albanaca ponovo je, posle izbora vraćena na upravljanje Srbima, ali je za to vreme ovaj grad, jednostavno rečeno, okupiran od strane prištinskih specijalaca koji su na svakom koraku od centra grada, ulica, raskrsnica, do okolnih visova.

Napadne posete albanskih funkcionera Severnoj Mitrovici i upozorenje Radojevića ponovo su aktuelizovale i staru priču o ponovnom "ujedinjenju Kosovske Mitrovice", odnosno, ukidanju opštine Severna Mitrovica.

Podsećanja radi, još krajem 2018. godine tadašnji gradonačelnik Južne Mitrovice Agim Bahtiri govorio je o ujedinjenju južnog i severnog dela Kosovske Mitrovice, a ideja je dobila i otvorenu podršku tadašnjeg predsednika tzv. Kosova, danas haškog pritvorenika Hašima Tačija. On je tada izjavio da je "ujedinjenje grada nezaustavljiv proces", te da su "građani Mitrovice rekli svoje". Tači je ovde mislio na peticiju koju je tada, navodno potpisalo 16.500 Albanaca zatraživši ujedinjenje grada.

Sam Bahtiri tada je rekao da će se "ujedinjenje Mitrovice deseti bez obzira na prepreke" i da "nema drugog puta".

"Odlično se sećam tih dana, najava za ujedinjenje grada, straha koji su one donele među Srbe. Ono što pravi razliku između tadašnjih i današnjih najava jeste činjenida da je Sever tada, uključujući i Severnu Mitrovicu, bio slobodna teritorija, sa jakim srpskim strukturama, da kosovske vlasti, specijalci, policija, nisu smeli i nisu mogli ni da privire preko Ibra. Danas je sve drugačije, čitav sever je, uključujući i Severnu Mitrovicu, posebno srpski deo grada, pod okupacijom, pod čvrstom kontrolom specijalaca, srpske strukture su demontirane, surovo se guši svaka klica i svaki pokušaj otpora, traženja bilo kakvih prava", kaže danas za RT Balkan jedan od Srba iz Severne Mitrovice, nekada inkorporiran u srpski otpor na Severu.

Inače, opštine Severna i Južna Mitrovica osnovane su na osnovu Ahtisarijevog plana za tzv. Kosovo. Granice opština utvrđene su prištinskim zakonom o administrativnim granicama opština, a izmene tog zakona moguće su u skupštini samozvane države i to na osnovu dvotrećinske većine.

Nema dostupnih direktnih izjava Aljbina Kurtija o ideji "ujedinjenja" srpskog i albanskog dela grada u jednu opštinu, ali je predsednik vlade lažne države čestim posetama Severnoj Mitrovici, ispijanjem kafa na šetalištu kraj spomenika Knezu Lazaru, više puta slao nedvosmislene poruke o tome šta misli čija je Mitrovica i kakav plan sprema za severni deo grada.

Kurti je prošle godine kumovao izgradnji dva nova mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, jedan je za saobraćaj motornih vozila, drugi pešački, oba su otvorena, čime je srpski, severni deo grada, bukvalno otvoren za upade sa juga.

Od otvaranja mostova, u Severnoj Mitrovici zabeleženo je više incidenata čiji su vinovnici bili Albanci sa juga, koji prelaze mostove kolima ili peške, provociraju žene i devojke na ulicama srpskog dela grada, traže kavgu sa mlađim Mitrovčanima, Srbima.

Po ocenama Srba iz Severne Mitrovice glavna namera i glavni cilj podizanja dva nova mosta na Ibru je u opšta albanizacija srpskog dela grada, uvod u nove pritiske na srpsku zajednicu i uvod u novo iseljavanje Srba. To se u međuvremenu i dešava, po zvaničnim procenama broj Srba na Severu, posebno u Severnoj Mitrovici, smanjen je za poslednjih četiri – pet godina za više od 20 posto.

"Jasna nam je namera svih najava o ujedinjenju albanskog i srpskog dela grada. To je još jedan vid pritiska na Srbe. Podsećam da je opština Južna Mitrovica višestruko veća od opštine Severna Mitrovica, ujedinjenjem mi bismo bili prepušteni totalnoj majorizaciji, sve odluke o nama, one koje se tiču života Srba, donosili bi Albanci iz južnog dela grada, a poznato je, inače, koliko su oni osetljivi, koliko brinu za prava i potrebe Srba", kaže naš sagovornik iz Severne Mitrovice.

Naravno, pre Bahtirijeve peticije iz 2018. godine, Albanci iz Južne Mitrovice više puta su pokušali "ujedinjenje grada", ali, drugim sredstvima. U svim tim pokušajima, centralno poprište bio je glavni most na Ibru na kome i dan danas, uprkos izgradnji dva nova mosta, dežuraju snage KFOR-a, odnosno italijanski karabinjeri.

Tako se za više od dve i po decenije, od 1999. na mostu i oko mosta desilo više od hiljadu incidenta u kojima je 250 Srba teže povređeno, veći broj ljudi zadobili su lakše povrede. Verovatno najteži dani na mostu bili su 17. marta 2004. godine uveče i 18. marta, kada su hiljade Albanaca iz pravca južnog dela Kosovske Mitrovice pokušali da preko mosta uđu u severni deo grada, kada su na par stotina metara od mosta ubijeni Jana Tučev i Borivoje Spasojević.

Na mostu su septembra 2011. godine postavljene velike barikade. Ubrzo posle toga, stotine Albanaca sa juga pokušali su da se probiju do severnog dela grada, ali je zahvaljujući snagama KFOR-a, Euleksa, ali i tzv. kosovskoj policiji to sprečeno.

I 22. juna 2014. godine dogodio se veliki incident na mostu kada je oko 500 albanaca probilo policijske kordon, takođe su pokušali da upadnu u severni deo grada, ali su ponovo reagovali pripadnici KFOR-a, suzavcem, gumenim mecima, šok bombama. Marš Albanaca sa juga tada je organizovan pod sloganom "Ili mi – ili vi", a sve je završeno sa 23 povređenih, od toga 13 policajaca, zapaljena su četiri vozila međunarodnih snaga.

"Jasno je nama da Albanci neće odustati od te ideje, ujedinjenja grada, poništavanja Severne Mitrovice, pa sprovodili je Kurti ili neko drugi. Oni i sada drže Severnu Mitrovicu pod okupacijom ali bi ujedinjenje dve opštine, utapanje severnog u južni deo grada koje oni najavljuju bilo lomljenje kičme srpskom narodu i povod za nova velika iseljavanja posebno iz Severne Mitrovice ali i drugih opština sa severa i juga u kojima su Srbi još većina. Još se borimo, najhrabriji ostaju, teško mi je i zamisliti šta bi se sve izdešavalo da se to na kraju i dogodi, da Severna Mitrovica bude izbrisana sa karte", kaže naš sagovornik, Srbin iz Severne Mitrovice.

Inače, u južnom, albanskom delu grada, Srba, osim svešteničke porodice koja živi u porti hrama Svetog Save – nema. Ni jednog jedinog. 

image
Live