
Poslanici traže usvajanje rezolucije o osudi sistemskih zločina nad Srbima na KiM

Poslanici Pokreta socijalista podneli su Skupštini Srbije Predlog rezolucije o osudi sistemskih zločina nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Pozivajući se na istorijske činjenice o dugotrajnom iskustvu stradanja srpskog naroda na ovim prostorima, Pokret socijalista poručuje da je cilj rezolucije da se jasno i nedvosmisleno u srpskom parlamentu osude svi oblici nasilja nad Srbima na KiM. U svetlu najnovijih slučajeva neosnovanog tamničenja Srba, ovaj dokument bi, kako ukazuju, bio izraz ne samo političkog stava, već i institucionalne odgovornosti Srbije da štiti svoje građane, svoje istorijsko nasleđe i principe međunarodnog prava.

"Predložena rezolucija treba da ukaže na potrebu utvrđivanja pune istine o počinjenim zločinima, insistira na procesuiranju odgovornih i okončanju prakse nekažnjivosti, uključujući pravo na pravično suđenje, očuva dostojanstvo žrtava i spreči svako relativizovanje ili negiranje zločina. Istovremeno, u novijem periodu, uočava se pojava krivičnih postupaka protiv pripadnika srpskog naroda koji su, prema brojnim navodima i analizama, opterećeni ozbiljnim procesnim nepravilnostima, uključujući dugotrajne pritvore, nedovoljno utemeljene dokaze i spornu primenu pravnih kvalifikacija", navodi se u predlogu.
Rezolucijom bi se osudili sistemski zločini, progon i etničko čišćenje srpskog naroda na KiM, konstatovalo da navedeni zločini predstavljaju istorijski kontinuitet organizovanog nasilja i pritisaka čiji je ishod drastična demografska promena.
"Posebno se osuđuje organizovano delovanje ekstremističkih struktura koje su sprovodile kidnapovanja, zatvaranja, mučenja i ubistva srpskih civila. Podseća da zločini u Orahovcu, Klečki, Starom Grackom, Livadicama kod Podujeva, Cernici, Goraždevcu, predstavljaju trajne simbole nekažnjivosti kako izvršilaca zločina tako i njihovih nalogodavaca", poručuju iz Pokreta socijalista.
Ovim dokumentom se takođe, konstatuje da je "uništavanje više od 150 srpskih svetinja skrnavljenje grobalja, predstavljalo flagrantan pokušaj brisanja duhovnog kulturnog identiteta srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije".
"Od 1999. do danas, brojna srpska naselja ostala su bez ijednog stanovnika, što predstavlja trajnu posledicu etničkog čišćenja. Rezolucijom se zahteva od nadležnih državnih organa Srbije, kao i međunarodnih institucija lišavanje slobode i procesuiranje svih lica za koje postoji osnovana sumnja da su izvršili krivična dela protiv života i tela ljudi, kao i bezuslovno puštanje na slobodu svih građana srpske nacionalnosti za koja nije dokazana krivica u zakonitom postupku. Država treba da obezbedi sredstva i svu potrebnu pravnu pomoć za odbranu nepravedno zatočenih Srba. Od međunarodnih organizacija treba da se zahteva redovna kontrola uslova njihovog boravka u pritvoru i zatvorima, kao i da se obezbedi materijalna podrška njihovim porodicama", ukazuje se u rezoluciji.
Kako ukazuju iz Pokreta socijalista, suprotno načelima međunarodnog prava o zabrani organizovanja, pomaganja ili tolerisanja terorističkih delatnosti uperenih protiv druge države, u predlogu Rezolucije se ukazuje kako "pojedini međunarodni akteri, među kojima prednjače zemlje članice Evropske unije i NATO-a, decenijama pružaju finansijsku, materijalnu, kadrovsku i logističku podršku aktivnostima koje destabilizuju prostor KiM".
Pokret socijalista ukazuje da situacija u koju je dospeo srpski narod ima jasan istorijski kontinuitet koji se ne može posmatrati kao skup izolovanih incidenata, već kao proces koji je obuhvatio različite oblike nasilja - od fizičkog uništavanja stanovništva, preko prisilnih migracija, do sistematskog uništavanja kulturnog, duhovnog i istorijskog nasleđa.
U Rezoluciji se ukazuje da je srpski narod na KiM tokom poslednjih vek i po, izložen sistematskom nasilju, progonu, ubistvima, kidnapovanju i uništavanju svoje imovine, verskih objekata i kulturnog nasleđa.
"Kraj 19. i početak 20. veka obeleženi su najtežim progonom i fizičkim uništavanjem srpskog stanovništva, usled čega je došlo do masovnih iseljavanja i trajne promene etničke strukture ovog prostora. U drugoj polovini 20. veka položaj Srba na Kosovu i Metohiji sistematski je pogoršavan što je dovelo do značajnog narušavanja etničke strukture južne srpske pokrajine. Tokom devedesetih godina došlo je do organizovanog nasilja nad srpskim civilima, uključujući kidnapovanja, ilegalne zatvore, mučenja i ubistva od strane organizovanih terorističkih grupa, poznatijih kao tzv. Oslobodilačka vojska Kosova", navodi se u dokumentu.
U periodu od 1999. do 2004. godine je, kako se podseća, uništeno ili teško oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira, dok su brojna groblja oskrnavljena i uništen.
"Veliki broj srpskih naselja ostao je bez ijednog srpskog stanovnika. Martovski pogrom 2004. godine je kao vrhunac organizovanog nasilja izvršenog u prisustvu međunarodnih mirovnih snaga. Veliki broj zločina izvršenih nad srpskim civilnim stanovništvom nikada nije dobio sudski epilog. Poslednjih godina na prostoru Kosova i Metohije prisutan je konstantan pritisak separatističkih prištinskih institucija, koji se ogleda kroz svakodnevne provokacije, progon i hapšenja, kojima potom slede nezakoniti dugotrajni pritvori i montirani sudski postupci, koji se okončavaju presudama koje su neustavne i nezakonite", zaključuje se u rezoluciji.





