Srbija i Balkan

Nema pomaka u potrazi za nestalima u BiH: Porodice čekaju 30 godina i gube strpljenje i nadu

Na području Republike Srpske još se traga za 1.614 nestalih osoba, dok su rezultati rada Instituta za nestala lica BiH izuzetno skromni. Za 18 godina, pronađeno je i identifikovano svega 88 posmrtnih ostataka
Nema pomaka u potrazi za nestalima u BiH: Porodice čekaju 30 godina i gube strpljenje i nadu© A.K./ATAImages

Novi saziv Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH je nedavno imenovan, ali među porodicama nestalih ne postoji uverenje da će doći do značajnijeg pomaka u procesu traženja i identifikacije žrtava, izjavila je predsednica Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac.

Ona je u Jutarnjem programu RTRS istakla da izbor novih članova ne donosi suštinske promene, posebno imajući u vidu da su pojedini članovi već godinama deo istog sistema.

Kao jedno od mogućih rešenja, ona je istakla potrebu jačeg angažmana institucija Republike Srpske, uključujući formiranje posebnog tela koje bi se isključivo bavilo pitanjem nestalih.

"Teško je očekivati bilo kakve rezultate ako se isti ljudi nalaze na istim pozicijama. Porodice već tri decenije čekaju informacije o svojim najmilijima i gube i strpljenje i nadu", rekla je Graorac.

Prema njenim rečima, na području Republike Srpske još se traga za 1.614 nestalih osoba, dok su rezultati rada Instituta, kako tvrdi, izuzetno skromni. Za 18 godina postojanja, kaže, pronađeno je i identifikovano svega 88 posmrtnih ostataka.

"To je poražavajući podatak. Ako uzmemo u obzir vreme koje je prošlo, jasno je da ovim tempom mnoge porodice nikada neće dočekati da pronađu svoje najbliže", navela je ona.

Poseban problem, kako navodi, predstavlja nedostatak komunikacije između Instituta i porodica nestalih. Graorac tvrdi da predstavnici Instituta retko stupaju u direktan kontakt s porodicama, te da saradnja gotovo i ne postoji.

Govoreći o metodama rada, Graorac naglašava da se Institut previše oslanja na zastarele ili nedovoljne pristupe, dok su ključni elementi poput terenskog rada i razmene informacija zapostavljeni.

"Nakon 30 godina, tragovi nestaju. Ne možemo se oslanjati na metode koje više ne daju rezultate. Potrebno je intenzivirati rad na terenu i uključiti ljude koji imaju konkretna saznanja", navela je Graorac.

image
Live