Srbija i Balkan

Novi krug militarizacije Prištine: Ko i zašto pravi "žandarmeriju" lažne države

Zapadne zemlje su odlukom da priznaju lažnu državu sve rekle i u njihovom slučaju nema nikakve veze da li je bilo šta što Priština radi, uključujući oružane snage i "žandarmeriju", protivno međunarodnim sporazumima, ocenio je za RT Balkan istoričar i analitičar Srđan Graovac. Zašto je lažnoj državi baš sada potrebna "žandarmerija"?
Novi krug militarizacije Prištine: Ko i zašto pravi "žandarmeriju" lažne državeGetty © NurPhoto/NurPhoto via Getty Images

Proces militarizacije južne srpske pokrajine koji sprovode privremene institucije u Prištini, a vetar u leđa im daju mentori sa Zapada, odavno je u toku. Sada međutim, dobija novi zamah.

Podsetimo, režim Aljbina Kurtija u južnoj srpskoj pokrajini konstantno radi na raspoređivanju pripadnika parapolicijskih snaga na severu KiM, koji provociraju, vređaju i fizički maltretiraju pripadnike srpskog naroda, transformacije tzv. kosovsko-bezbednosnih snaga (KBS) u "vojsku", pa sve do poslednje najave Prištine o formiranju "žandarmerije" kao nove strukture tzv. kosovskih bezbednosnih snaga.

Prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti i međunarodnim sporazumima na KiM ne sme da postoji nijedna oružana formacija osim KFOR.

Međutim, to ne sprečava premijera lažne države u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija da najavi formiranje žandarmerije uz poruku da će se "žandarmerija uglavnom baviti borbom protiv kriminala i korupcije u pograničnim područjima", kao i da će se boriti "protiv terorizma".

Ovo nikako ne sluti na dobro, uzevši u obzir da se pod plaštom "borbe protiv terorizma" i obračuna sa "kriminalom i korupcijom" na Kosovu i Metohiji hapse najčešće Srbi, i to sa severa Kosova i Metohije.

No, kada je reč o delovanju albanskih političkih predstavnika iz Prištine, ne treba zaboraviti da njihov politički život zavisi od toga koliko poštuju instrukcije sa Zapada.

Naivno bi bilo pomisliti da je Kurti odluku o žandarmeriji doneo na svoju ruku. U prilog tome svedoči i činjenica da je neimenovan izvor iz NATO-a poručio da Alijansa "pažljivo prati" najave prištinskih institucija o formiranju "žandarmerije", ali je brže bolje dodao da isključivo Priština može da "detaljnije komentariše ove najave". 

I zamenik pomoćnika generalnog sekretara NATO za partnerstva Kevin Hamilton izjavio je ovim povodom da su za svako pitanje koje se tiče bezbednosti na Kosovu potrebne konsultacije sa Kforom i institucijama Nato-a, ali i da je NATO primio k znanju ideju o osnivanju žandarmerije i da je "potrebno više informacija o toj ideji".

Već sada je jasno da Alijansa neće reagovati.

Uostalom, na tlu južne srpske pokrajine paralelno funkcionišu KFOR i tzv. KBS, što je, valjalo bi ponoviti, u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 SB UN i međunarodnim pravom. 

Kurti je razgovarao sa četiri američka kongresmena Kitom Selfom, Ričijem Toresom, Majkom Lolerom i Džordžom Latimerom o, kako je rekao, "prvim koracima ka stvaranju žandarmerije koja nije zamišljena kao zamena za Kfor, već će sarađivati sa njim".

Podsećanja radi, 30. aprila predložena je savetodavna rezolucija u Predstavničkom domu kojom se podržava "integracija Kosova u NATO".

Predlog je pokrenuo Kit Self, republikanac iz Teksasa, a podržali su ga Majk Loler i Riči Tores iz Njujorka. 

Istoričar i analitičar Srđan Graovac ocenjuje za RT Balkan da su zapadne zemlje svojom odlukom da priznaju lažnu državu sve rekle i da u njihovom slučaju nema nikakve veze da li je bilo šta što Priština radi, uključujući oružane snage i "žandarmeriju", protivno međunarodnim sporazumima. 

"Oni žele da 'Kosovo' ima što više prerogativa državnosti, pošto su već priznali lažnu državu i oni će to podržati. Što se tiče odluke da se formira žandarmerija, odluka se tiče i predstojećih izbora na KiM, jer Kurti u izrazito antisrpskoj atmosferi mora da se pokaže kao neko ko je dominantan i ko će prema Srbima sprovoditi represivnu politiku, jer to je nešto na čemu se na KiM među Albancima dobijaju glasovi. Više brine što će biti pritisaka na Srbe, zastrašivanja i napada", ocenio je Graovac. 

Dodao je da je to potrebno Kurtiju u predizbornoj kampanji, ali i da se poklapa sa njegovim planom da Srba na Kosmetu više ne bude. 

Na pitanje da li formiranjem "žandarmerije" Priština pokušava da izbegne dogovor koji je sklopljen sa nekadašnjim generalnim sekretarom NATO-a, a koji predviđa da bez dozvole komandanta KFOR-a tzv. KBS ne mogu da budu raspoređene na severu pokrajine ili uz administrativnu liniju, Graovac navodi da svako bezbednosno pitanje zavisi od NATO-a. 

"Kurti neće napraviti nijedan potez ako za to nema dozvolu NATO-a. Ako će to biti samo sredstvo da se zaobiđe ili ublaži formulacija na koji način će slati oružane snage prema administrativnoj liniji, onda to radi uz odobrenje NATO-a i uz njihovu saglasnost", kazao je Graovac i dodao da ukoliko budu išli ka tome, oni će to realizovati, tu neće biti ograde i neće im biti potreban povod. 

Tzv. kosovsko-bezbednosne snage – "vojska" koja to ne bi smela da bude

U poslednje četiri godine u opremu i naoružavanje "vojske" lažne države je uloženo 430 miliona evra, a Priština nastoji da uspostavi sopstvenu vojnu industriju, uključujući proizvodnju municije, dronova i oklopnih vozila. Skupština lažne države odobrila je slanje kontigent tzv. KBS u Gazu, glavni partneri lažne države u naoružavanju "vojske" su SAD i Turska.

Nedavno je Stejt department obavestio Kongres o predloženoj dozvoli za izvoz odbrambene opreme, tehničkih podataka i usluga odbrane za "Kosovo" u vrednosti od 14 miliona dolara ili više, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa nekoliko izvora iz Kongresa.

Tzv. kosovsko-bezbednosne snage imaju sve odlike vojne strukture. One su nastale 2009. godine, transformacijom iz takozvanog Kosovskog zaštitnog korpusa (KZK), a koji je nastao 1999. godine u okviru dogovora o razoružavanju tzv. OVK. Na čelu KZK bio jedan od bivših komandanata tzv. OVK Agim Čeku. Na čelu tzv. KBS je bivši pripadnik tzv. OVK i potomak jednog od njenih "očeva" Baškim Jašari

Proces transformacije takozvanih kosovskih bezbednosnih snaga u tzv. kosovsku vojsku počeo usvajanjem izmena tri zakona krajem 2018. godine, a prema nekim nekim planovima trebalo bi da se završi 2028. godine.

Proces transformacije tzv. KBS u tzv. kosovsku vojsku podrazumeva i povećavanje broja ljudstva kako aktivnih pripadnika, tako i rezervnog sastava, ukupno na cifru od oko 8.000.

image
Live