Srbija i Balkan
Hrvatski logor "Lora": Hoće li porodice ubijenih crnogorskih vojnika dobiti odštetu
Premijer Crne Gore Milojko Spajić prihvatio je predlog za obeštećenje porodica vojnika koji su ubijeni pre više od 30 godina
Potpredsednik Vlade Crne Gore Budimir Aleksić kazao je da je premijer Milojko Spajić prihvatio njegov predlog da se pitanje obeštećenja porodica žrtava logora "Lora" u Splitu reši na isti način, kao u slučaju obeštećenja žrtava NATO bombardovanja u Murini.
On je danas odgovarao u parlamentu na pitanje poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića koje se odnosilo na status inicijative za obeštećenje žrtava logora "Lora" i model po kojem bi to obeštećenje trebalo da bude realizovano.
Aleksić je rekao da Crna Gora, kao država koja teži da bude deo razvijene demokratske zajednice, mora naći način i imati snage da kroz poseban zakonski akt i trajno poravnanje stavi tačku na, kako je rekao, tu nepravdu.
"Moj predlog je premijer prihvatio uz sugestiju da se nađe adekvatan model i da se formuliše konkretan postupak koji bi potom Vlada definitivno usvojila i na temelju koga bi se realizovao predlog i tako porodice žrtava bile adekvatno obeštećene", rekao je Aleksić, a prenosi "Dan".
Prema njegovim rečima, na pronalaženju odgovarajućeg rešenja intenzivno se radi, a konkretni koraci mogli bi uslediti uskoro. Aleksić je rekao da očekuje da će predloženo rešenje doprineti zadovoljenju pravde i ispunjavanju dugogodišnjih očekivanja javnosti.
Podsetimo, porodice stradalih u Murinu su dobili odštetu tek prošle godine, posle četvrt veka od NATO napada izmenom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Vlada je donela odluku o isplati jednokratnih naknada od po 100.000 evra porodicama stradalih kao socijalnu naknadu. Međutim, porodice stradalih i preživele žrtve su ostale uskraćene za naknadu nematerijalne štete, za pretrpljeni bol i patnju zbog gubitka života i ranjavanja, jer je sud odbio njihove zahteve.
Inače, Hrvatska negira postojanje logora "Lora" koji je osnovan 1991. godine, kada i Bojna vojna policija Hrvatske vojske. Njeni pripadnici su u logoru kod Splita počinili zločine nad pripadnicima nikšićko-šavničke grupe koja je bila u sklopu JNA, ubivši 14 vojnika. Sa druge strane insistiraju na odšteti za Morinj, gde je bio sabirni centar JNA i gde niko nije ubijen.
Vojnici u "Lori" su kao pripadnici JNA bili ratni zarobljenici sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom koje zabranjuje mučenje i ubijanje. Ipak, posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.
U martu 2004. godine u Nikšić su dopremljeni posmrtni ostaci rezervista JNA iz nikšićko-šavničke grupe, a maltene niko iz tadašnje crnogorske vlasti nije prisustvovao ispraćaju.
"Ostavljen sam i potpuno zaboravljen od svih", rekao je za ranije Žabljačanin Veselin Bojović, jedini preživeli logoraš iz nikšićko-šavničke grupe koji je prošao golgotu u "Lori".
"Iz 'Lore' sam jedva živ izašao, sa trajnim posledicama. Nemam više snage ni da pričam šta sam preživeo, normalan um to ne može da shvati. Gledao sam premijerski sat i zanemeo. Toliki novac za Morinj, a nas više niko i ne pominje. Kao da se čeka da svi nestanemo, pa da nestane i istina", istakao je, osvrnuvši se na to da Crna Gora daje, na zahtev Hrvatske, odštetu za Morinj, gde je bio sabirni centar JNA i gde niko nije ubijen!
On je ranije govorio da je na njegove oči ubijeno pet-šest ljudi.
"Ja sam kovao improvizovane sanduke za njih, od sanduka od municije. Mučeni su dok nisu dušu ispustili. Gledao sam svojim očima na krugu dvojicu, Vuka Kneževića i još jednog momka. Teško mi je da pričam", opisao je u svedočenju.
Live
