Srbija i Balkan
Ko hibridno vedri i oblači u Crnoj Gori: "Istraživanje" Atlantskog saveta, krivci – Rusija i Srbija
Kako je propagandno "istraživanje" s potpisom Atlantskog saveta u Crnoj Gori poslužilo za neosnovane optužbe na račun Rusije i Srbije i ko stoji iza takvih dokumenata
U NATO zemlji, u kojoj predsednik države i premijer mesecima ne mogu da dogovore održavanje Saveta za odbranu i bezbednost, kao iz nebuha premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži objavio je kako vlasti Crne Gore imaju "ozbiljne bezbednosne operativne informacije" da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja s EU "biti praćeno koordinisanim hibridnim delovanjem.
Spajić je naveo da su u tu akciju uključeni "zvaničnici najmanje dve države regiona".
Imamo ozbiljne bezbjednosne operativne informacije da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem, u koje su uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona.
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) August 27, 2026
Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj…
Iako je ovo objavio još 27. avgusta, Spajić do danas nije javnosti rekao koje su to dve države na koje je mislio, kao ni kako su pribavljene takve "bezbednosne operativne informacije".
Situacija je postala pak jasnija nakon što je objavljeno "istraživanje" koje potpisuje Digitalni forenzički centar Atlantskog saveta u Crnoj Gori.
Pozivajući se na izjavu premijera, ova nevladina organizacija koja se decenijama bavi promocijom NATO-a u Crnoj Gori, napravila je navodno "istraživanje" od 13 stranica.
U dokumentu ne postoje podaci o tome kako je navodno istraživanje sprovedeno, u kom periodu, kao i ko ili šta je bilo predmet obrade istraživanja.
Nakon više stranica opštih teza i definicija o hibridnom ratovanju, odjednom se na 11. strani, pod naslovom "akteri", bez bilo kakvih dokaza, navode Rusija i Srbija.
"Crna Gora je tokom prethodnih godina bila izložena različitim oblicima hibridnog i malignog stranog uticaja, pri čemu se kao najznačajniji spoljni akteri izdvajaju Rusija i Srbija", piše Digitalni forenzički centar bez ikakvih referenci i dokaza.
U podnaslovu Rusija piše: "Djelovanje je dominantno usmjereno na slabljenje zapadne integracije regiona, povjerenja u NATO i Evropsku uniju i održavanje političke nestabilnosti koja ograničava sposobnost država da se čvršće vežu za Zapad".
Ne navodi se na osnovu čega su "istraživači" izvukli ovakav zaključak, niti piše ko sprovodi ovakvo navodno delovanje Rusije u Crnoj Gori.
Tik pored Rusije stoji Srbija, sa malo drugačijim opisom.
"Raspolaže znatno neposrednijom infrastrukturom uticaja u Crnoj Gori, kroz političke, medijske, vjerske, ekonomske i druge društvene veze", piše u "istraživanju", takođe bez navođenja konkretnih imena niti naziva ko stoji iza ovakvog delovanja Srbije u Crnoj Gori.
Dodaje se da "ruski i srpski interesi nisu identični, ali se u pojedinim segmentima preklapaju i međusobno pojačavaju".
Zanimljivo da su se na istoj strani "istraživanja" našle i Hrvatska i Albanija, naravno u potpuno drugačijem svetlu.
Za razliku od ničim potkrepljenih optužbi na račun Rusije i Srbije, za Albaniju i Hrvatsku piše da "postojanje bilateralnih sporova, različitih interesa ili političkih neslaganja između država ne može se samo po sebi kvalifikovati kao hibridna prijetnja".
"Upravo nekritičko korišćenje tog pojma može dovesti do njegove relativizacije i stvaranja pogrešne slike da svaka politička tenzija, nepovoljna odluka ili spor sa susjednom državom predstavlja hibridni napad", navodi se u "istraživanju", potpuno zanemarujući to što Hrvatska, ne da vodi hibridni rat protiv Crne Gore, nego doslovno ima spisak uslova kojima pritiska Podgoricu i ucenjuje je ako želi da nastavi dalje EU integracije.
Čak i vizuelno, Hrvatska i Albanija predstavljene su u istraživanju na svetloj pozadini, dok su Rusija i Srbija izdvojene u crnim okvirima. E to se zove hibridno propagandno delovanje.
Ko je na svetloj, a ko na mračnoj strani, dovoljno je pročitati izjavu predsednika Atlantskog saveta Crne Gore Sava Kentere.
On je ranije rekao kako "ulaskom u NATO, tek počinje njihova prava misija, koja se ne zasniva samo na informisanju građana o prednostima ulaska države u Alijansu".
Podsetimo, Kentera je bio direktor Centra za međunarodne odnose Crne Gore, a onda je osnovao Atlantski savet Crne Gore 2008. godine i promovisao ulazak te zemlje u NATO. U maju 2022. godine imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB), u vladi koju je Dritan Abazović formirao uz podršku Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Od političkih protivnika moglo se čuti da je Kentera "registrovani agent CIA", što Kentera nikad nije potvrdio, ali nije ni demantovao.
Atlantski savet Crne Gore vodi Digitalni forenzički centar kao jedan od svoja tri centra, pored centra za međunarodne odnose i za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
Glavni izvor finansiranja je Vlada Sjedinjenih Američkih Država. Stejt department SAD, preko ambasade u Podgorici pruža podršku DFC-u od njegovog osnivanja. U evidenciji američke inostrane pomoći navedeni su grantovi dodeljeni Atlantskom savezu Crne Gore uključujući, na primer, grant od 500.000 dolara.
Povremeno se beleže i saradnje sa drugim zapadnim partnerima, poput događaja koje je organizovala ambasada Švedske. Međutim, Sjedinjene Američke Države su konstantno glavni sponzor ove NVO.
Reagovala ambasada Ruske Federacije u Crnoj Gori
Reagujući na neosnovane optužbe iz "istraživanja" iza kojih stoji NATO propagandni centar, ambasada Ruske Federacije u Crnoj Gori poručuje da navodi o navodnim akcijama Rusije nisu tačni.
"Studija ne pruža konkretne dokaze u tom smislu. Takođe nema referenci na izvore takvih informacija", ukazuje se u saopštenju ambasade.
Ističe se i da, Moskva svaki izraz solidarnosti sa konfrontacionim stavom zapadnih zemalja prema Rusiji, smatra otvorenom podrškom planovima da joj se nanese "strateški poraz".
"Odlučni smo da učinimo sve što je potrebno da sprečimo takav scenario. Rusija to glasno izjavljuje, uključujući i na međunarodnim platformama, i istovremeno dosledno jača svoj potencijal, uključujući i vojnu sferu, kako bi pouzdano osigurala svoju bezbednost, uspešno se suprotstavila pritisku koji se na nju vrši. Istovremeno, ne vidimo svrhu u destabilizaciji balkanskog regiona, ne mešamo se u unutrašnje poslove država i ne ometamo ih u izboru svojih spoljnih partnera. Takva destruktivna aktivnost je van naših interesa", navode iz ruske ambasade.
U tom kontekstu, navodi ambasada, optužbe protiv Rusije za zlonamerni uticaj na Crnu Goru zvuče "u najmanju ruku, neozbiljno".
"One su čisto propagandne prirode i vođene su željom autora takvih insinuacija da pokažu svoju svest o nečemu što zapravo ne postoji. Pozivi zasnovani na njima na borbu protiv ruske "hibridne pretnje" evociraju sećanja na Don Kihota Servantesa, koji se borio sa vetrenjačama umesto da se bave stvarnim pretnjama. Zauzvrat, potvrđujemo našu otvorenost za uspostavljanje konstruktivnog rusko-crnogorskog dijaloga o pitanjima bilateralne saradnje u prioritetnim oblastima", navode u ruskoj ambasadi.
Live
