
Počeli da teku rokovi za vršenje izbornih radnji: Ko je sad na potezu

Odluka o raspisivanju izbora, koju je potpisao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, stupila je danas na snagu objavljivanjem u Službenom glasniku, čime počinju da teku rokovi za vršenje izbornih radnji.
Narodni poslanici se, prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, primenom proporcionalnog izbornog sistema, glasanjem za izborne liste i raspodelom poslaničkih mandata srazmerno broju glasova koje su dobile izborne liste.
Izbore sprovodi Republička izborna komisija.

Izborne liste kandidata za narodne poslanike mogu da podnesu registrovane političke stranke, koalicije političkih stranaka i grupe građana.
Izborna lista se podnosi neposredno Republičkoj izbornoj komisiji u pisanom i elektronskom obliku na propisanom obrascu najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
Uz izbornu listu, svaki podnosilac je dužan da dostavi i zakonom propisanu dokumentaciju, kao i najmanje 10.000 sudski overenih pisanih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu na obrascu koji propisuje RIK.
Za izbornu listu nacionalne manjine podnosilac liste treba da dostavi 5.000 overenih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu.
Na izbornoj listi može da bude najviše 250 kandidata, koliko se i bira narodnih poslanika, a na listi mora biti najmanje 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, tako da među svakih pet kandidata po redosledu na listi (prvih pet mesta, drugih pet mesta i tako do kraja) moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.
Nazivi izbornih lista se na glasačkom listiću navode prema redosledu utvrđenom na zbirnoj izbornoj listi, odnosno prema redosledu kojim su ispunile uslove za njihovo proglašenje od strane RIK-a.
Republička izborna komisija dužna je da donese odluku o izbornoj listi u roku od 48 časova od njenog podnošenja, a izborne liste se proglašavaju po redosledu ispunjavanja uslova za proglašenje.
Svakom biraču se najkasnije pet dana pre dana glasanja dostavlja poziv za glasanje koji sadrži: dan i vreme glasanja, broj i adresu biračkog mesta i broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska, a ovaj poziv birač nije dužan da donese na biračko mesto.
Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata koji je srazmeran broju dobijenih glasova.
U raspodeli poslaničkih mandata učestvuju samo izborne liste koje su prešle tzv. izborni cenzus, odnosno dobile najmanje tri odsto glasova od ukupnog broja glasova birača koji su glasali.
Izuzetak su izborne liste političkih stranaka nacionalnih manjina, koje u raspodeli poslaničkih mandata učestvuju bez obzira na broj glasova koje su dobile.
Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. D'Ontov sistem), tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250.
Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.
Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko se najvećih količnika koji joj pripadaju nalazi među 250 najvećih.
Poslanički mandati se dodeljuju kandidatima sa izborne liste prema njihovom redosledu, počev od prvog kandidata sa liste.
Republička izborna komisija dodeljuje poslaničke mandate najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, nakon čega sačinjava izveštaj o sprovedenim izborima koji podnosi Narodnoj skupštini.
Na osnovu izveštaja RIK-a o sprovedenim izborima, potvrđivanje mandata narodnih poslanika vrši se na prvoj sednici Narodne skupštine, koju saziva predsednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva, tako da se sednica održi najkasnije 30 dana od dana proglašenja rezultata izbora.
Potvrđivanjem mandata najmanje dve trećine narodnih poslanika konstituisan je novi saziv Narodne skupštine, čime prestaje mandat prethodnog saziva.
Kako je predviđeno Ustavom, mandat Vlade traje do isteka mandata Narodne skupštine koja ju je izabrala, odnosno mandat Vlade prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana raspuštanjem Narodne skupštine.
Prema Zakonu o Vladi, Vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo tekuće poslove i ne može da predlaže Narodnoj skupštini zakone i druge opšte akte niti donosi propise, izuzev ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe države, interesi odbrane ili prirodna, privredna ili tehnička nesreća.





