Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović izjavio je da stav Crne Gore o školskom brodu "Jadran" nije promenjen i da Podgorica ima relevantne dokumente i argumente koji potvrđuju njenu poziciju.
"Moje je ubeđenje, i siguran sam, da Crna Gora u svom posedu drži 'Jadran' legalno i legitimno i da se potpuno legalno i legitimno crnogorska zastava vijori na njegovom jarbolu. Za takav stav postoji uporište i postoje argumenti", poručio je ministar.
Krapović će 9. oktobra predvoditi crnogorsku delegaciju na razgovorima u Zagrebu, gde će jedna od tema biti i školski brod "Jadran".
On je naveo da Crna Gora do sada nije dobila formalni zahtev Hrvatske u vezi sa vojnom imovinom.
"Formalni zahtev Hrvatske, što se tiče vojne imovine, za sada nismo dobili i zato ga ne mogu komentarisati. Mi imamo značajna dokumenta i veoma relevantne argumente, koje neću javno elaborirati pre nego što budu predmet dijaloga Hrvatske i Crne Gore", kazao je Krapović povodom Dana Vojske Crne Gore, prenosi RTCG.
Krapović je istakao da crnogorska delegacija u Zagreb ide "u dobroj veri".
"Do sada je sve bilo u domenu javnih, pre svega političkih izjava. Idemo u Zagreb u dobroj veri da održimo prvi preliminarni sastanak i da čujemo i vidimo sve argumente koje pominju naše kolege", kazao je on.
On je pojasnio i da komisija koja će razgovarati sa hrvatskom stranom nema mandat da se bavi pitanjima granice, sukcesije vojne imovine ili nestalih lica. Za te teme su, kako je naveo, nadležne druge komisije i resori.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova saopštilo je da će sastanak 9. oktobra biti održan na inicijativu Zagreba i da će biti prilika da crnogorska strana bude upoznata sa pravnim argumentima na osnovu kojih Hrvatska traži povratak "Jadrana". Hrvatsku komisiju predvodi Gordan Grlić Radman.
Inače, reč je o brodu koji je pre 93 godine postao deo Kraljevske mornarice Jugoslavije. Školski brod "Jadran" izgrađen je 1933. godine u Hamburgu za potrebe Kraljevske mornarice Jugoslavije, a u Flotnu listu upisan je 19. avgusta iste godine. Taj datum se od tada obeležava kao njegov rođendan, odnosno Dan školskog broda "Jadran". U Tivat je stigao 16. jula 1933. godine, gde mu je priređen svečani doček.
Hrvatska traži povratak "Jadrana", pozivajući se na vojnu sukcesiju i činjenicu da mu je matična luka pre raspada Jugoslavije bila Split. Zagreb tvrdi da je brod 1991. godine otišao u Tivat na remont, ali da je tamo ostao nakon raspada SFRJ, zbog čega ga smatra hrvatskom imovinom.
Crna Gora, s druge strane, smatra da je "Jadran" legalno i legitimno u njenom posedu, uz obrazloženje da se u trenutku raspada Jugoslavije nalazio u Tivtu i da je od tada u sastavu crnogorske mornarice.
Hrvatska zbog nerešenih sporova otvoreno ucenjuje Podgoricu, i već je blokirala zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja, čime koči nastojanja Crne Gore da ubrza put ka članstvu u EU i ostvari cilj da do 2028. postane 28. članica Unije.
Zagreb od Podgorice traži rešavanje čitavog niza otvorenih pitanja – od povratka školskog broda "Jadran" i pitanja Prevlake, preko preimenovanja bazena u Kotoru, sudbine nestalih lica i procesuiranja ratnih zločina, do imovinskih pitanja hrvatskih državljana i odštete za one koji su bili zatočeni u Morinju, a hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je na spisak zahteva dodao i potraživanje, kako tvrdi, hrvatske imovine vredne 2,7 milijardi dolara.