Krapović šokiran otputovao u Zagreb: Kako je Crna Gora "žestoko odgovorila Hrvatskoj"

U Zagrebu danas je na dnevnom redu prvi formalni sastanak komisija Hrvatske i Crne Gore koje su zadužene za rešavanje pitanja školskog broda "Jadran" koji Hrvatska potražuje od Crne Gore i smatra svojom imovinom.

"Komisiju za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa školskog broda 'Jadran' kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore" predvodiće ministar odbrane Dragan Krapović koji u Zagreb odlazi "šokiran", kako je to sam rekao, posle najnovije izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana o tome kako Hrvatska, sem broda "Jadran", "potražuje od Crne Gore i vojnu imovinu vrednu više od 2,7 milijardi dolara" i kako o tome "ima urednu dokumentaciju". 

Mada, posle izjave Grlić Radmana o vojnoj imovini koja je početkom 90-ih navodno pokradena Hrvatskoj, na delu je pokušaj, verovatno pod uticajem Brisela,  "peglanja" i izjave i posledica. Podgorička "Pobjeda" tako, pod naslovom "Grlić Radman aterirao, sada tvrdi da Hrvatska ne traži 2,7 milijardi dolara", piše kako je "nakon žestokog odgovora predstavnika Crne Gore ali i negativnog stava EU", hrvatski šef diplomatije sada izašao sa tvrdnjom "da nije govorio o novom potraživanju prema Crnoj Gori, već o proceni vrednosti vojne imovine bivše SFRJ".

"U izjavi za HRT kazao je da to pitanje nije bilo na pregovaračkom stolu, dok diplomatski izvori za Hinu potvrđuju da Zagreb nije istakao nove zahteve. Pojašnjenje stiže samo dan uoči sastanka komisija dve države u Zagrebu, na kojem će se razgovarati o školskom brodu 'Jadran' i drugim zahtevima Hrvatske. Radman je i potvrdio pisanje 'Pobjede' da je pitanje sukcesije potpisano još 2001. godine a stupilo na snagu 2004", piše "Pobjeda".

Ranije je "hrvatski diplomatski izvor" za Hinu naveo da "nije reč o novom pitanju ili zahtevu" i ocenio da "takav narativ guraju Beograd i njegovi medijski i drugi krugovi u Crnoj Gori".

I dok Krapovića čeka težak sastanak u Zagrebu, deo crnogorske javnosti danas se upinje da nađe tragove "žestoke reakcije Podgorice" o kojoj piše "Pobjeda".

Naš izbor

Šargarepa sve bliže, put sve duži: Može li dobrotska čipka zapečatiti evropski put Crne Gore

Istina, među prvima, Hrvatima je odgovorio predsednik države Jakov Milatović pa se danas njegova izjava ponovo iščitava po Podgorici i u njoj traže primese navedene žestoke reakcije.

"Republika Hrvatska je dosad dosta pomagala Crnoj Gori i pravo da vam kažem, ne razumem ovoliko izjava u poslednje vreme sa njihove strane koje stalno vraćaju odnose u prošlost. Mislim da zajedno iz toga treba da izađemo i da gledamo u zajedničku budućnost, u okviru EU. Hrvatska je nama partner, prijatelj, ali mislim da i sa jedne i sa druge strane treba da bude pre svega fokus na konstruktivnost i na konstruktivne izjave", Hrvatima je pre koji dan "žestoko" odgovorio Milatović.

Na pitanje šta bi se dogodilo ukoliko od Hrvatske zvanično stigne zahtev za 2,7 milijardi dolara Milatović je rekao da ga "smatra nerealnim".

"Ja sam ga pročitao u medijima, tako da ne bih hteo da to komentarišem. U svakom slučaju, mislim da je Vlada adresa za to pitanje", dodao je Milatović.

Istina, u Crnoj Gori danas su se pojavili i komentari onih koji u izjavi Milatovića nisu prepoznali nikakav "žestok odgovor Podgorice".

"Izostanak adekvatne, dostojanstvene i odlučne reakcije crnogorskih zvaničnika sve više se u javnosti doživljava kao slabost i pristajanje na podređeni položaj. Dok zvanični Zagreb demonstrira čvrstinu i jasne nacionalne interese, Podgorica stiče reputaciju partnera koji je spreman da prećuti i najdirektnije ucene radi očuvanja prividnog mira na evropskom putu. Pitanje koje se nameće jeste do kada će crnogorska diplomatija funkcionisati po principu ignorisanja i savijanja glave i da li se evropske integracije mogu graditi na prihvatanju ucena i narušavanju sopstvenog državnog integriteta", piše u redakcijskom komentaru podgorički portal "Borba".

I taman kad su se stvari oko 2,7 milijardi dolara malo primirile, posle konstruktivnih izjava iz Podgorice kako "pitanje EU integracije treba odvojiti od rešavanja otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske", iz Zagreba je stigla nova šokantna, oštra izjava Grlić Radmana.

Put Crne Gore ka Evropskoj uniji direktno zavisi od uslova i zahteva koje postavlja Zagreb, proizilazi iz izjave Grlić Radmana koji je podvukao da "Crna Gora ne može u EU ignorišući Hrvatsku" te da u Zagrebu "još uvek čekaju da Podgorica nešto isporuči".

Crna Gora i Hrvatska počinju pregovore: Šta sve Zagreb traži i da li će Podgorica pristati

Spisak onoga što bi Crna Gora trebalo da "isporuči" Zagrebu od ranije je poznat i kako vreme odmiče, broj zahteva se samo proširuje. U nekim od izjava hrvatskih zvaničnika iza vraćanja broda "Jadran" navodi se "rešavanje pitanja obeštećenja logoraša", zatim "nastavak rada na pronalasku 14 nestalih iz Domovinskog rata" iza toga navodi se "procesuiranje ratnih zločina", "rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju", "očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj", "nužnost promjene imena bazena u Kotoru", te "nastavak razgovora o granici na moru na području Prevlake"...

Uz sve ovo, tu je i pitanje "dobrotske čipke" koja je "deo hrvatske kulturne tradicije", što Crnogorci, prema Zagrebu, uporno i namerno ignorišu.

Suočen sa novom izjavom nepredvidivog i neumoljivog Grlić Radmana, crnogorski ministar Krapović stiže danas u Zagreb i sa još jednim balastom. Naime, predsednik opštine Kotor Vladimir Jokić pre dva dana demantovao je pisanje podgoričkih medija da je za sednicu Skupštine opštine pripremio predlog za promenu imena bazena u tom gradu, ističućida "takav predlog nikada nije postojao", kao i da "za takvu odluku ne postoji potrebna većina".

Zagreb tvrdi da ne blokira Podgoricu, ali traži da ispuni sve zahteve za ulazak u EU

Hrvatska je ranije iznela zahtev da bazen u Kotoru koji nosi ime po proslavljenom vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, mora promeniti ime ako Crna Gora želi u Evropsku uniju. Zahtev Zagreba stigao je posle optužbi kako je Gopčević, navodno, bio čuvar u ratnom logoru Morinj tokom 1991. godine u kome niko od Hrvata nije ubijen.

Za to vreme, poglavlje 31 o bezbednosnim i odbrambenim pitanjima, ključno  u pregovorima Crne Gore sa Briselom i dalje stoji blokirano od strane Zagreba i nema najava kada bi eventualno moglo biti pokrenuto. Sudeći po izjavama Grlić Radmana ali i posle "žestokog odgovora Podgorice Zagrebu", šanse za to su sve manje.

Kako sada stvari stoje, Podgorica će pre toga morati da preda "Jadran", povinuje se zahtevima Zagreba oko Prevlake, sudi "ratnim zločincima", očuva tablu u Morinju i prizna da je "dobrotska čipka" hrvatska, itd, itd.