Srbija i Balkan

Priština podiže optužnice protiv još 89 Srba za navodne ratne zločine

Kako tvrde branioci optuženih Srba, cilj privremenih prištinskih vlasti je da zatvorske ćelije popune što većim brojem Srba, koje prvo hapse a onda traže "dokaze"
Priština podiže optužnice protiv još 89 Srba za navodne ratne zločinewww.globallookpress.com © Sina Schuldt

Specijalno tužilaštvo u Prištini podiglo je još 33 optužnice protiv Srba za navodne ratne zločine, u kojima su imenovane 89 osobe, čime se u petak pohvalila Drita Hajdari, tužilac lažne države Kosovo.

Ovim se nastavlja "perfidan plan progona naših sunarodnika za najteža krivična dela, sa namerom da celom narodu na Kosovu i Metohiji stavi etiketu zločinaca", prenose "Večernje novosti".

Mnogi Srbi su već iza rešetaka, ali vlasti u Prištini ne prezaju ni od podizanja optužnica protiv Srba koji se ne nalaze na teritoriji KiM. Kako je izjavila tužiteljka Hajdari: "Izvršioci ovih krivičnih dela nisu na Kosovu, većina njih je u Srbiji, dok su svedoci na Kosovu. To predstavlja veliki problem za podizanje optužnica, pošto ih ne možemo podići bez saslušanja osumnjičenih."

U Posebnom odeljenju Osnovnog suda u Prištini, krajem prošlog meseca, održana je prva rasprava u prvom suđenju za ratne zločine, protiv Srbina Čedomira Aksića, koji je optužen za navodne ratne zločine koje je počinio od januara do maja 1999.

Po završetku rata, isključivu nadležnost za procesuiranje imao je Unmik, potom i Euleks, a Specijalnom tužilaštvu u Prištini ove nadležnosti se prepuštaju od 2016.

Advokat Ljubomir Pantelić, koji brani nekoliko Srba optuženih za ratne zločine, kaže da je Priština izmenama Zakona o krivičnom postupku omogućila suđenje licima u odsustvu.

Kako tvrdi Pantelić, cilj suđenja Srbima i nealbancima u odsustvu je politički, jer oni žele da dokažu da su na Kosovu i Metohiji tokom 1999. počinjeni zločini: "Oni hoće da osude 100 ili 200 ljudi, makar oni nikad ne kročili u sudnicu. Cilj je da se tajnim optužnicama odvrati raseljene Srbe od namere da se vrate na KiM i da traže povratak svoje imovine."

U zatvoru u Grdovcu, nedaleko od Podujeva, već se nalazi 78 Srba, od kojih se polovina tereti za ratne zločine.

Njihovi branioci ističu da je namera privremenih vlasti u Prištini da popune ćelije što većim brojem Srba optuženih za zločine bez ikakvih materijalnih dokaza, jer se u dosadašnjim slučajevima pokazalo da Srbe prvo hapse a onda traže "dokaze".  

image