Srbija i Balkan

Uvredljiva anegdota Džozefa Bajdena: Izmislio priču o ujaku koga su pojeli ljudožderi

Američki predsednik sada je "dosolio" priču o svom ujaku koji je stradao u Drugom svetskom ratu
Uvredljiva anegdota Džozefa Bajdena: Izmislio priču o ujaku koga su pojeli ljudožderi© Tanjug/AP Photo/Gene J. Puskar

Ujak Džozefa Bajdena, po svemu sudeći, ipak nije bio "zalogaj" za ljudoždere u Papua Novoj Gvineji, kako je to ustvrdio američki predsednik, navodeći da je Ambrouz Finegan, koji je učestvovao u pacifičkoj kampanji tokom Drugog svetskog rata možda postao žrtva kanibala, nakon što je njegov avion oboren iznad Nove Gvineje.

To je potvrdila i sekretarka za štampu Bele kuće Karin Žan-Pjer, koja je novinarima rekla kako je Bajden samo izražavao kako je "neverovatno ponosan" na Finegana kada je Bajden sugerisao da su ga domoroci Nove Gvineje pojeli 1944.

"Videli ste predsednika, bio je neverovatno ponosan na službu svog ujaka u uniformi. Videli ste kod spomenika. Videli ste kako vam odgovara kada su ga pitali o njegovom ujaku, koji je izgubio život kada se vojni avion u kojem je bio srušio u Pacifiku nakon poletanja u blizini Nove Gvineje", rekla je Karin Žan Pjer.

Ni Pentagonova Agencija za ratne zarobljenike ne pominje da je Finegan imao "bliski susret" sa ljudožderima.

"Iz nepoznatih razloga, ovaj avion je bio prinuđen da se spusti u okean kod severne obale Nove Gvineje. Oba motora su otkazala na maloj visini, a nos aviona je snažno udario u vodu. Tri muškarca nisu uspela da izađu iz olupine koja je potonula i smatraju se nestalima. Jedan član posade je preživeo i spasila ga je barža koja je naišla. Vazdušna potraga sledećeg dana nije pronašla tragove nestale letelice, ili izgubljenih članova posade", rekli su iz agencije.

U Papua Novoj Gvineji ne samo da nisu oduševljeni najnovijom Bajdenovom izmišljenom anegdotom, pa su ovakve njegove izjave kritikovali opisujući ih kao "neoptkrepljene".

Analitičari u Papui Novoj Gvineji kojima su predočeni njegovi komentari opisali su te tvrdnje kao nepotkrepljene i loše prosuđene, ističući da dolaze u trenutku kada SAD pokušavaju da ojačaju svoje veze sa zemljom i da se suprotstave kineskom uticaju u pacifičkom regionu.

"Melanezijska grupa naroda, čiji je deo Papua Nova Gvineja, smatra da je ovakva kategorizacija veoma uvredljiva. Ne zato što neko kaže da je nekada tu bilo kanibalizma, jer to je činjenica. Ali, neprihvatljivo je impliciranje da je njegov ujak iskočio iz aviona i da je neko pomislio da je dobar obrok", ističe profesor političkih nauka na Univerzitetu Papua Nova Gvineja Majkl Kabuni, a prenosi "Gardijan".

On pojašnjava da je kanibalizam praktikovan samo u određenim kontekstima – na primer urođenici su jeli bliske pokojnike iz poštovanja, ne bi li sprečili raspadanje njihovog tela.

"Ne bi tek tako pojeli nijednog belca koji je pao sa neba", kaže Kabuni, koji podseća da je nakon Drugog svetskog rata nestalo oko 79.000 američkih vojnika na prostorima od jugoistočne Azije do Korejskog poluostrva i Evrope. Zar Bajden implicira da je svih 79.000 pojedeno – pita se sagovornik "Gardijana".

Priča o navodno pojedenom ujaku nije, međutim, prva laž u kojoj je uhvaćen američki predsednik. Često je voleo da se pohvali zanimljivostima koje se nikad nisu dogodile – i to čak po nekoliko puta.

"Fakt čekeri" su otkrili da nije bio iskren ni kada je "napumpao" šest puta ponovljenu priču o požaru koji se dogodio u njegovoj kući, a u kojoj je navodno zamalo izgubio "ženu, mačku i korvetu". Lagao je, ispostavilo se, i kada je tvrdio da je uhapšen u Južnoj Africi jer je pokušao da vidi Nelsona Mandelu, ali i u mnogo drugih slučajeva.

Izjave Džozefa Bajdena opisivanog i kao "mašina za gafove", našle su se pod lupom "Vašington posta", koji je proverivši neke od tvrdnji u kojima se Bajden najblaže rečeno "ogrešio o istinu" američkom predsedniku dodelio čak i titulu "Pinokio bez dna".

Zapravo, njegove laži počele su još odavno, a još 1987. godine Bajden se povukao iz predsedničke kampanje kada se otkrilo da je kao svoje govore koristio delove dirljivog obraćanja lidera britanske Laburističke partije Nila Kinoka pa i Roberta F. Kenedija.

image
VV inauguration
banner