Švedska: Paljenje Kurana čin nepoštovanja
Premijer Švedske Ulf Kristerson rekao je da paljenje Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu, koja se dogodila u subotu, predstavlja čin nepoštovanja prema muslimanima.
"Sloboda govora je fundamentalni deo demokratije. Ali ono što je legalno nije nužno prikladno. Spaljivanje svetih knjiga za mnoge je čin dubokog nepoštovanja. Saosećam sa svim muslimanima uvređenim onim što se dogodilo danas u Stokholmu", napisao je Kristerson na Tviteru.
Freedom of expression is a fundamental part of democracy. But what is legal is not necessarily appropriate. Burning books that are holy to many is a deeply disrespectful act. I want to express my sympathy for all Muslims who are offended by what has happened in Stockholm today.
— SwedishPM (@SwedishPM) January 21, 2023
Lider desničarske ekstremističke partije Rasmus Paludan održao je još jedan miting sa javnim spaljivanjem Kurana ispred turske ambasade u zoni koju je ogradila policija u "Diplomatskom gradu" u Stokholmu. Paludan je u svom govoru kritikovao NATO, Tursku i predsednika ove zemlje Redžepa Tajipa Erdogana, prikazao je i karikaturu proroka Muhameda.
⚡️Danish politician "Rasmus Paludan" burns a copy of Holy Quran in front of the Turkish embassy in the Swedish capital, Stockholm. Now imagine that was an LGBT flag, what would the police do? pic.twitter.com/QVrnSa9zUF
— War Monitor (@WarMonitors) January 21, 2023
On je 2017. godine osnovao stranku, a poznat je po brojnim antiislamskim video snimcima na Jutjubu: političar je javno spalio Kuran, nazvavši to priznanjem slobodi govora. Njegova stranka traži zabranu islama i deportaciju svih "nezapadnih tražilaca azila".
Turska je saopštila ranije da je, zbog održavanja protesta u Stokholmu, odložena poseta Ankari švedskog ministra odbrane Pala
Džonsona planirana za 27. januar.
Džonson je rekao da se sastao sa turskim ministrom odbrane u petak
tokom skupa zapadnih saveznika u Nemačkoj i da je odlučeno da se planirani sastanak odloži.
Švedska i Finska podnele su zahtev za punopravno članstvo u NATO u maju prošle godine, a Ankara svoju ratifikaciju tih zahteva uslovljava izručenjem kurdskih i drugih terorista.