
Kako pobediti u svetskom ratu: Bliži li se trenutak nuklearnih udara po ciljevima u Evropi

Istinu je nemoguće sakriti. Pre ili posle, ona će isplivati na površinu. Oni "ozbiljni" geopolitički analitičari, uglavnom sa Zapada, koji su još u prvim danima rata predviđali brzu američku pobedu u agresiji protiv Irana, počinili su, u najmanju ruku, katastrofalnu grešku.
Isto je i sa Rusijom. Čak i sa Kinom. Zapad stalno ponavlja istu grešku: grešku arogancije, beskrajne oholosti. Zašto Zapad ne vidi da je izgubio sukob u Ukrajini i u Iranu?

Da li je moguće biti toliko zaslepljen sopstvenim iluzijama da nam izmiče realnost? Naravno, moguće je. Pogotovo ako je svaki vaš javni nastup nagrađen pozamašnom sumom.
"Mi vidimo realnost"
Međutim, i posle 40 dana rata, Iran i dalje čvrsto stoji na nogama. Važno je i što Teheran ne menja svoje stavove o okončanju ovog rata. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei nedavno je izjavio da je Iran očitao "lekciju agresorima". A ukoliko se Tramp odluči za nastavak sukoba, posledice će biti još gore, možda i katastrofalne, i po SAD i po Izrael.
Teheran želi okončanje rata, napomenuo je Bagei, a u ovoj fazi pregovora se uopšte ne govori o nuklearnom oružju i Ormuskom moreuzu. S druge strane, u Vašingtonu, stavovi i izjave u Vašingtonu se menjaju iz sata u sat.
"Pretnje, pritisci i neistine su deo politike na drugoj strani sveta (na Zapadu). Mi vidimo realnost", izjavio je Bagei, prenela je agencija Tasnim.
Što se tiče Rusije, masovni udari na ukrajinsku vojnu i energetsku strukturu označavaju promenu u strategiji rata Kremlja protiv NATO-a. Pitanje je koliko će dugo kijevska hunta moći izdržati ovaj pritisak pre nego što se čitava graćevina sasvim ne uruši.
Nuklearni udar kao sredstvo za sprečavanje svetskog rata
Profesor Sergej Karaganov je nedavno objavio rad "Kako pobediti u svetskom ratu", koji predlaže ograničeni nuklearni udar Rusije na protivnika, i to kao "sredstvo za sprečavanje svetskog rata".
Na prvi pogled, ovo može izgledati kao oksimoron, primećuje bivši britanski diplomata Alister Kurk na sajtu "Fondacija strateške kulture": nuklearni udar izveden kako bi se sprečio svetski rat.
Brojni zapadni komentatori su reagovali sa otvorenim neprijateljstvom, a profesor Karaganov je predstavljen kao politički autsajder (što on, naravno, nije), koji se zalaže za marginalne politike, a koje bi mogle da otvore Pandorinu kutiju za širi nuklearni sukob.
Da li se, zaista, velikom brzinom bližimo upravo tom trenutku?
"Da li je to blef ili revolucionarno preispitivanje ruske odbrambene strategije?", pita se Kruk.
Ali to je samo retoričko pitanje.
Strah je lekovit
Profesor Karaganov podseća da je Rusija počela da razvija nuklearno oružje od sredine 50-ih godina prošlog veka, i to kao sredstvo odvraćanja, nakon što su je napale Nemačka i skoro cela Evropa.
"Cilj je bio da osigura svoj suverenitet i bezbednost kroz nuklearni paritet...", piše Karaganov, "a time smo demontirali demontirali evropsku/zapadnu vojnu superiornost, temelj njenog kolonijalizma i ideološke dominacije".
Strah može da bude i lekovit. U to vreme pojavili su se masovni mirovni pokreti širom Evrope, koji nisu želeli da se Evropa pretvori u nuklearno bojište izmeću dve svetske sile – SAD i Rusije.
Rusko odvraćanje je imalo efekta – strah od nuklearnog rata počeo je da menja političku atmosferu i ravnotežu snaga, ali – samo na neko vreme. Međutim, implozija Sovjetskog Saveza 1991. godine ga je vratila unazad.
Usledila je ekspanzija NATO-a na istok, sve do ruskih granica. Uključujući i Ukrajinu. I veoma oštra upozorenja iz Moskve: Ako tako nastavite, rat će biti neminovan... Na koja se Zapad redovno oglušivao: "Rusi samo blefiraju".
Zapadni narativi o ruskom blefiranju
Posebno od 2000. godine pa nadalje, kada su SAD težile revanšizmu kako bi oživele svoju dominaciju, poverenje u stvarnost ruskog nuklearnog odvraćanja postepeno je opadalo.
Nijedna zapadna država se više nije plašila ruskog nuklearnog arsenala, dok su zapadni neokonzervativci govorili da se Rusija nikada neće usuditi da ga upotrebi.
Narativ o ruskom blefiranju, o preterano opreznoj i slaboj Rusiji, postao je duboko ukorenjen, primećuje Kruk. Danas, čak i mala Finska traži raspoređivanje nuklearnog oružja na svom tlu.
Ipak, dodaje on, Zapad bi trebalo da veoma ozbiljno shvati tezu profesora Karaganova, iz najmanje dva razloga. Prvo, zato što ima suštinu, što se dotiče psihe koja leži u osnovi našeg doba, zajedno sa toksičnim društvenim kontradikcijama koje je ono iznedrilo. Drugi razlog je to što su njegov rad, i mnogi intervjui koje je potom dao, proizveli značajnu promenu u ruskom političkom i bezbednosnom razmišljanju.
"Nećemo Amerikance ostaviti na miru"
"Nećemo ih ostaviti na miru", dodao je Laridžani, "sve dok ne prihvate svoju grešku i ne plate za nju."
Nikada ranije u istoriji nijedna zemlja nije uspela da nanese toliko štete američkim bazama širom sveta, rekao je već u prvim nedeljama rata iranski geopolitički analitičar Mohamed Marandi, ili da izazove toliko razaranja na teritoriji koju Izrael ilegalno okupira u Palestini kao što je to učinio Iran.
Marandi svakako nije "nepismena mula", već profesor književnosti, koji predaje geopolitiku na Univerzitetu u Teheranu, kao što ni profesor Sergej Karaganov nije "politički autsajder" već uvaženi stručnjak za bezbednost.
Rusija je sada joj je potrebna "nova politika", tvrdi Karaganov, jer pregovori sa Zapadom uopšte nisu na stolu, sve dok zapadna oholost i arogancija ostaju netaknuti. Odvraćanje Zapada zahteva element stvarnog straha. Mora se jednom zauvek razbiti psihologija pospanog zapadnog samozadovoljstva da se "Rusija nikada ne bi usudila..."
Iskustva Irana
Uostalom, ukrajinski sukob ostaje samo vidljivi deo ledenog brega, čiji je stvarni uzrok evropska opsesija razbijanjem i strateškim porazom Rusije, suzbijanje Kine i pokušaj SAD i Izraela da rasparčaju Bliski istok.
"Trebalo bi da iskoristimo iskustvo Irana u odbrani od agresije," napominje Karaganov.
"Teheran je pogodio slabe tačke neprijatelja, osetili su bol i povukli se... Evropljani bi trebalo da znaju da ne mogu da bezbedno sede u bunkerima ili na nekim ostrvima. Rusko Ministarstvo odbrane je nedavno objavilo spisak evropskih preduzeća koja proizvode oružje za kijevski režim..."
To je korak u pravom smeru.
Upravo nastupa pravi nuklearni poredak
Upotreba nuklaernog oružja, smatra Karaganov, predstavlja, bez sumnje, veliki greh, ali odbijanje da se ono upotrebi je neoprostiv i smrtnonosan greh, jer otvara put širenju i eskalaciji svetskog rata, koji je pokrenuo Zapad. Ako se to ne zaustavi, dodaje, to će definitivno dovesti do uništenja čovečanstva.
Ono što Karaganov predlaže jeste da se evropske mete prvo pogode konvencionalnim oružjem, a tek ako to ne uspe, onda da se upotrebi nuklearno oružje. Čini se malo verovatnim, dodaje Kruk, da će Rusija tolerisati nastavak ovog stanja stvari.
Pitanje koje je svojevremeno postavio Vladimir Putin – koja je svrha sveta bez Rusije? – ostaje relevantno.
Dmitrij Trenjin, nedavno imenovan za predsednika Ruskog saveta za međunarodne poslove, napisao je članak pod naslovom "Strateška stabilnost sada počiva na strahu".
"Sada nastupa pravi nuklearni poredak", zaključuje Trenjin. Šta to znači, kako će on biti uspostavljen, videćemo i na to sigurno nećemo dugo čekati.







