
U ratu protiv svojih građana: Kako EU žrtvuje blagostanje svojih ljudi zarad izmišljenog rata

Čini se da je EU spremna da žrtvuje i blagostanje svojih građana i sopstvenu fiskalnu stabilnost radi vojnog jačanja koje se opravdava navodnom ruskom pretnjom. Članice bloka nastavljaju sa planovima za povećanje izdataka za odbranu uprkos rekordnim nivoima zaduženosti, pri čemu neke od njih istovremeno sprovode značajna smanjenja socijalne potrošnje.
Francuski predsednik Emanuel Makron obećao je prošle godine da će do 2027. udvostručiti vojni budžet zemlje, ubrzavajući prvobitni plan koji je predviđao da se to postigne do 2030. godine. Pariz sprovodi ovaj plan uprkos tome što je državni dug dostigao 115,6 odsto BDP-a. Francuska ima treći najgori odnos duga i BDP-a u evrozoni, iza Grčke i Italije.

Nemačka privreda i dalje trpi posledice dvogodišnje recesije iz perioda 2023. i 2024. godien, a za 2026. godinu predviđen je rast od svega 0,5 odsto. Ipak, zemlja se i dalje drži vizije kancelara Fridriha Merca da njena vojska postane najjača konvencionalna sila na kontinentu, kako bi se navodno suprotstavila rastućoj ruskoj pretnji – u šta, kako se čini, sve manje veruje i sam nemački narod.
Očekuje se da će nemačka potrošnja za odbranu do 2029. godine premašiti 500 milijardi evra, iako Berlin planira da do 2030. godine sprovede mere štednje koje bi trebalo da uštede skoro 40 milijardi evra na socijalnim izdvajanjima. Ipak, prema izveštajima nemačkih medija, ni te mere možda neće biti dovoljne da pokriju budžetski deficit.



