Irak bi u narednom periodu mogao da postane ključna platforma sa koje će Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici politički, obaveštajno i logistički pritiskati Iran, bez ulaska u direktan vojni sukob, ocenjuje se u analizi RT.
Prema autoru teksta Farhadu Ibragimovu, političkom analitičaru specijalizovanom za Bliski istok, Vašington trenutno ne razmatra kopnenu invaziju na Iran, već nastoji da postepeno slabi uticaj Teherana preko susednog Iraka, koristeći političke promene u Bagdadu, rad obaveštajnih službi, pogranične regione i kurdski faktor.
Kao jedan od pokazatelja takve strategije navode se dešavanja u Bagdadu krajem juna, kada su iračke bezbednosne snage blokirale ulaze u Zelenu zonu i izvele niz hapšenja političkih ličnosti povezanih, prema medijskim navodima, sa krugom bivšeg premijera Mohameda Šije el Sudanija.
Iako su vlasti akciju predstavile kao borbu protiv korupcije, autor analize smatra da su ovakve kampanje na Bliskom istoku često deo širih političkih obračuna i borbe za preraspodelu moći. U tom kontekstu poseban značaj pridaje se izboru novog iračkog premijera Alija el Zaidija, biznismena i političkog novajlije, čiju su kandidaturu podržali i Vašington i zapadni mediji.
Dakle, cilj nije samo borba protiv korupcije, već i slabljenje proiranskih političkih i oružanih struktura, kako bi Bagdad bio spremniji za eventualno pojačavanje pritiska na Teheran.
Kurdski faktor kao nova poluga pritiska
Posebna pažnja u analizi posvećena je incidentu kod iranskog grada Piranšahra u provinciji Zapadni Azerbejdžan, gde je, prema saopštenju Iranske revolucionarne garde (IRGC), likvidirano pet osoba koje su navodno preko iračke granice ušle u Iran radi izvođenja sabotaža.
Ibragimov smatra da ovaj događaj nije izolovan, već da se uklapa u širu sliku povećanih aktivnosti duž iransko-iračke granice. Posebno ukazuje na značaj pograničnog područja naseljenog Kurdima, gde se ukrštaju etnički, bezbednosni i logistički interesi. Zato kurdski faktor vidi kao jedno od mogućih glavnih sredstava za vršenje pritiska na Iran.
Dok se oko Irana postepeno stvara "mreža pritiska", Ibragimov istovremeno ocenjuje da je direktna američka kopnena invazija malo verovatna. Razlozi su pre svega ogromna teritorija Irana, težak teren, snažan bezbednosni aparat, značajan raketni potencijal i mreža savezničkih oružanih grupa širom regiona.
Procene su da bi svaki pokušaj korišćenja Iraka kao polazne tačke za direktnu invaziju gotovo izvesno izazvao iranske udare na američke baze u Iraku, kao i na energetsku infrastrukturu i transportne koridore u zemljama Persijskog zaliva.
Zbog toga je, piše RT, verovatniji scenario postepenog slabljenja iranskog uticaja kroz politički pritisak, obaveštajne operacije, logističku podršku, aktivnosti u pograničnim područjima i saradnju sa lokalnim saveznicima, nego otvoreni rat velikih razmera.