Svet

Tramp uslovljava Britance: Veća izdvajanja za NATO ili nema podrške oko Foklandskih ostrva

Komentari američkog predsednika Donalda Trampa predstavljaju najjasniji znak da je njegova administracija spremna da iskoristi spor oko ostrva kao sredstvo pritiska na vladu novog britanskog premijera Endija Bernama, kako bi povećala izdvajanja za odbranu i doprinose NATO-u
Tramp uslovljava Britance: Veća izdvajanja za NATO ili nema podrške oko Foklandskih ostrvaGetty © Marcelo Endelli/Getty Images

Američki predsednik Donald Tramp nagovestio je da preispituje podršku SAD suverenitetu Velike Britanije nad Foklandskim ostrvima, što bi moglo dodatno da optereti poseban odnos između Vašingtona i Londona, piše "Gardijan".

"Uvek preispitujem svaki stav – to je samo jedan od mnogih", rekao je Tramp.

Zvanično, SAD zauzimaju neutralan stav o tome ko ima pravo na suverenitet nad ostrvima, koja je Britanija prvi put proglasila svojom teritorijom krajem 17. veka i kojima je gotovo neprekidno upravljala od 1833. godine. U praksi, SAD priznaju britansku upravu nad tom teritorijom, koja je bila predmet argentinske invazije i potonjeg vojnog sukoba sa Britanijom 1982. godine, piše "Gardijan".

Trampovi komentari predstavljaju do sada najjasniji znak da je njegova administracija spremna da iskoristi spor oko ostrva kao sredstvo pritiska na vladu novog britanskog premijera Endija Bernama, kako bi povećala izdvajanja za odbranu i doprinose NATO-u.

Oni su usledili nakon što je neimenovani američki zvaničnik prošle nedelje rekao za "Telegraf" da bi Vašington mogao da promeni svoj stav o ostrvima ako Britanija ne ispuni obaveze u pogledu izdvajanja za odbranu. To je usledilo nakon izveštaja da se britanski kancelar Džon Hili sprema da odustane od ranije obaveze da do 2030. godine izdvaja tri odsto BDP-a za odbranu, kada bude predstavio svoj prvi budžet 28. oktobra.

Tramp je tokom oba svoja predsednička mandata davao prioritet pritisku na saveznike SAD da povećaju vojne budžete i svoje doprinose NATO-u, optužujući druge zemlje da se "švercuju" na račun Amerike. Na samitu u Hagu prošle godine, saveznici su se obavezali da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu i rashode povezane sa bezbednošću.

U aprilu je procureli imejl iz Pentagona ukazao na mogućnost preispitivanja britanskog prava na ostrva kao odgovor na nedostatak podrške Britanije Trampovoj odluci da započne rat sa Iranom. Promena američkog stava predstavljala bi snažan psihološki udarac britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima.

Nakon što je Argentina izvršila invaziju na ostrva 1982. godine, odluka vlade Margaret Tačer da pošalje mornaričku operativnu grupu, koja je na kraju dovela do njihovog ponovnog zauzimanja, bila je dodatno ojačana čvrstom diplomatskom podrškom Ronalda Regana. On je stao na stranu Britanije, iako su SAD istovremeno bile saveznik argentinske vladajuće vojne hunte.

U novije vreme, Tramp se zbližio sa populističkim predsednikom Argentine Havijerom Milejem, koji je prisustvovao njegovoj drugoj inauguraciji u januaru prošle godine.

Prošle godine, Tramp je odobrio finansijsku pomoć Argentini u vrednosti od 20 milijardi dolara kako bi joj pomogao da prevaziđe finansijsku krizu, ali je sredstva uslovio pobedom Milejeve stranke na narednim parlamentarnim izborima.

Mileji otvoreno podržava argentinsko pravo na ostrva. Na referendumu 2013. godine, 1.513 od ukupno 1.517 stanovnika Foklandskih ostrva koji su glasali izjasnilo se da žele da ta teritorija ostane deo Ujedinjenog Kraljevstva.

Osećanja u vezi sa ostrvima ponovo su isplivala na površinu nakon pobede Argentine nad Engleskom rezultatom 2:1 u polufinalu Svetskog prvenstva u julu, kada su argentinski igrači tokom proslave razvili transparent na kojem je pisalo "Malvini su argentinski".

Argentinski fudbalski savez je potom kažnjen sa 235.000 dolara od strane FIFA zbog kršenja njenih pravila o nesportskim demonstracijama.

image
Live