Dok zapadni mediji glasno raspredaju o navodnoj regrutaciji u Rusiji, za koju Kremlj kaže da se neće desiti, Brisel otvoreno vrši pritisak na Kijev da mobiliše (i) žene u vojni stroj.
"Tokom nedavnog neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU i partnerskih zemalja, šefica diplomatije EU Kaja Kalas ocenila je to kao 'korak u pravom smeru'. Ova estonska rusofobkinja izrazila je žaljenje zbog sve većeg nedostatka muškaraca sposobnih za vojnu službu u Ukrajini, napominjući da bi Kijevu, bez regrutacije žena, uskoro jednostavno nedostajala 'ljudska snaga' za nastavak rata protiv Rusije. Brisel zahteva od ukrajinskih predstavnika da odmah 'pređu sa reči na dela' i donesu političku odluku o pokretanju mobilizacije žena", navodi se u saopštenju SVR-a.
Kako kaže SVR, EU kao "uzor" navodi Izrael, s obzirom na njegovo "dugogodišnje i uspešno iskustvo u egzistencijalnom ratu protiv agresivnog suseda". Istovremeno, kako navode, Brisel traži nove, "kreativne" načine da "pomogne ukrajinskom gaulajteru" da obezbedi stalan priliv topovskog mesa.
"Evropska komisija je naložila vladama zemalja EU da osmisle pravno utemeljene mehanizme za proterivanje ukrajinskih državljana – koji su u Evropu stigli kao izbeglice – nazad u domovinu", saopštava SVR.
Procenjuje se da se u evropskim državama trenutno nalazi do 5,6 miliona Ukrajinaca, pri čemu žene čine 43,4 odsto tog ukupnog broja. Najveći broj "potencijalnih regruta" boravi u Nemačkoj, Poljskoj i Češkoj, "gde predstavljaju značajan teret za socijalnu infrastrukturu i budžete, te podstiču rast desničarskih ekstremističkih stavova", kažu ruski obaveštajci i podsećaju da su u Briselu uvereni kako će kijevska hunta, koja je više puta pokazala revnost u ispunjavanju zadataka svojih zapadnih gospodara, i ovaj put "pokazati razumevanje" za njih.
"Ukrajinkama preostaje samo da se nadaju da će ruska vojska osujetiti ove zločinačke planove pre nego što krvavi šef režima potpiše smrtnu presudu genetskom fondu ukrajinskog naroda", zaključuju ruski obaveštajci.
Novinar RT Balkan i vojni komentator Andrej Mlakar navodi da su saznanja SVR samo potkrepila ono o čemu se u Zapadnoj Evropi sve više razmišlja usled nedostatka muške populacije.
"Razmene mrtvih jasno ukazuju na razmere poginulih, koji se kod Ukrajinaca kreću u trocifrenim brojevima onih koje su ruske snage pokupile na bojnom polju. Zato je sve više zagovornika u komandi NATO zaduženih za Ukrajinu da se bore i žene, koje i sada jesu u ukrajinskoj vojsci, ali ne u dovoljnom broju. Ova potvrda SVR dolazi posle nešto manje od mesec dana kada se o njoj, gle čuda, oglasio i bivši Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog", navodi Mlakar i podseća da je Kelog predložio da Ukrajina počne da mobiliše žene u Oružane snage, a da je to preneo ukrajinski portal "Strana.ua".
Kelog se pozvao na lični primer, dodaje sagovornik RT Balkan, pa je naveo je da je njegova ćerka učestvovala u ratu u Avganistanu, dok je njegova supruga bila pripadnica padobranskih jedinica tokom operacije, odnosno američke invazije na Grenadu, pod nazivom "Žestoki bes".
"Otuda ova ideja uzima sve više maha sa nadom, ako su muškarci nesposobni za rat ili ih ima malo, onda su tu žene", naveo je Mlakar.
Gde ima dima, ima i vatre: Tri inicijative, Ustav i (podrazumevano) evropski interes na prvom mestu
Kelogova izjava u kojoj podržava mobilizaciju žena je podigla prašinu u Ukrajini, ali i osvetlila najmračnije uglove debate o mobilizaciji žena u Ukrajini.
Dok parlamentarni odbor poručuje da se "trenutno ne razmatra mobilizacija žena u Ukrajini", pojedini mediji su preneli ocene vojnih veterana koji tvrde da vojna obaveza treba da bude odgovornost i muškaraca i žena. Među njima je i rezervni potpukovnik i veteranka Oružanih snaga Ukrajine Oksana Ivanec.
Ona je istakla da podržava model vojne službe po izraelskom modelu.
Pravdajući to "velikim razmerama" i time što je sukob ušao u petu godinu, Ivanec je rekla da podržava mobilizaciju žena, kao i da treba da "služe", ne "obavezno da se bore", ali da budu spremne da zamene muškarce u pozadini.
Na pravosudnom portalu "Sud.ua", u avgustu ove godine, objavljene su tri inicijative za mobilizaciju i vojnu registraciju žena.
Tako se predlaže da se razmotri mogućnost proširenja vojne obaveze na radno sposobne žene koje nemaju decu. Autor ove inicijative se poziva na Ustav i član 65 o "dužnosti prema otadžbini", a dalje objašnjava i da glavni teret vojne službe nose muškarci, navodeći da su mnogi od njih poginuli ili su teško ranjeni. Druga inicijativa nije ograničena samo na žene bez dece, nego se predlaže da se uvedu jednaka pravila tokom mobilizacije za muškarce i žene. Pokretač inicijative se poziva na Ustav Ukrajine u onom delu o "jednakosti svih građana pred zakonom i dužnosti 'odbrane' otadžbine".
Predlog je da se u obzir uzmu zdravestveno stanje, starost i potrebe Oružanih snaga Ukrajine, kao i da se pokrenu zakonski postupci u Vrhovnoj Radi radi uspostavljanja jednake vojne obaveze za muškarce i žene. Treća inicijativa se ne tiče samo mobilizacije, već vojne registracije žena, a predlaže se i pružanje vojne obuke i vojnog obrazovanja ženama.
Mlakar za RT Balkan ocenjuje da je zanimljivo to što se ova ideja u Ukrajini pojavila početkom avgusta i da je naglasak na mobilizaciji žena od 18 do 30 godine i to onih koje nemaju decu, tj. nisu zakoračile u majčinstvo, a onda prema potrebi. Kada se i taj resurs iscrpi, bile bi mobilisane u vojne jedinice i ostale žene. Utemljenje za ovakve ideje, kako navodi, Ukrajinci nalaze u Zakonu o odbrani.
"Naravno,ukrajinski uzor bi trebalo da bude i Izrael, jer je to inače država u kojoj i žene podležu vojnoj obavezi, osim u slučaju da ne stupe u brak ranije kao kod ortodoksnih zajednica, pa ne mogu biti regrutovane. One služe i kao pripadnice borbenih jednica i u logistici tako da se ta inspiracija nalazi upravo u Izraelu. Ono što jeste veliko pitanje i oko koga se već skoro 30 godina lome kolja u vojnoj misli jeste spremnost žena za učešće u borbi i teškim uslovima na prvoj liniji fronta i koliko su žene sposobne za složena psihofizička naprezanja. Ovo na kraju treba gledati i kao sredstvo da se pronalaze rezervni ratnici i da se ne šalju Evropljani, jer je ovako bolje dok ginu drugi za evropske interese", zaključuje Mlakar.