
Neočekivana poruka stigla iz Finske: Predsednik poručio evropskim liderima da se smire

Finski predsednik Aleksandar Stub izjavio je da Helsinki ne vidi dokaze o neposrednoj ruskoj vojnoj pretnji NATO-u, odbacivši tvrdnje pojedinih evropskih lidera da bi Moskva u narednim mesecima mogla da napadne članice Alijanse.
"Ne vidimo dokaze za to. Naše obaveštajne službe beleže određene aktivnosti, ali trenutno nema neposredne vojne pretnje. Nije u interesu Rusije, niti Rusija ima kapacitet da krene u rat punog obima", istakao je Stub u intervjuu za "Politiko" na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku.
Stub, čija zemlja deli granicu dugu 1.340 kilometara sa Rusijom, ocenio je da su tvrdnje o mogućem skorom napadu na zemlje NATO-a "preterana reakcija" i pozvao evropske kolege da ostanu "hladne glave, mirne i pribrane".

Iako je Moskva više puta odbacila tvrdnje da namerava da napadne NATO, i da zapadne vlade preuveličavaju mogućnost sukoba s Rusijom kako bi opravdale povećanje vojne potrošnje i nastavak podrške Ukrajini, nekoliko evropskih zvaničnika u poslednje vreme iznelo je ocene da bi Rusija u narednih nekoliko meseci mogla da napadne članice Alijanse.
Poljski premijer Donald Tusk prošle nedelje je tvrdio da bi Rusija u "narednih nekoliko meseci" mogla da izvede napad dronovima ili raketama na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu. Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je da je Tuskovo upozorenje "utemeljeno i dobro dokumentovano".
Slično upozorenje izneo je i šef češke Bezbednosne informativne službe (BIS) Mihal Koudelka, koji je naveo da bi mogući potezi Rusije mogli da uključe "ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom ili masovnu kampanju uticaja", ocenivši da bi se takvi scenariji mogli odigrati za "nekoliko meseci, a ne godina".




