
"Suočavanje sa tugom" u vojnom kampu: Ukrajina obučava vojnu siročad da zamene poginule očeve

Ukrajinska vlada osnovala je pet internata za decu čiji su roditelji poginuli, nestali ili ostali invalidi u sukobu sa Rusijom, pripremajući ih za karijere u oružanim snagama zemlje, objavio je "Vašington post".
List je dobio pristup jednoj od tih ustanova za tekst objavljen u ponedeljak, opisujući dvogodišnje internate kao "delom savetovalište za suočavanje sa tugom, a delom vojni kamp", čime se, praktično, određuje sudbina ranjive dece.

"Škola ih usmerava ka ukrajinskim bezbednosnim službama, kojima su očajnički potrebni novi regruti, zajedno sa stotinama drugih kadeta u novim državnim akademijama namenjenim i dalje mladoj deci poginulih boraca", navodi se u tekstu.
Deca se takođe pripremaju za prijemne ispite za univerzitet tokom druge godine i od njih se zahteva da završe studije čak i ako odluče da stupe u službu. Osoblje škole insistira da se na kadete "ne vrši nikakav pritisak" da izaberu takvu karijeru, navodi "Vašington post".
Ukrajinskoj vojsci potrebno je oko 30.000 novih regruta mesečno samo da bi zadržala trenutnu brojnost, navodi list, pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.
"Zvanično, Ukrajina navodi da je u ratu poginulo oko 55.000 ljudi, dok se oko 114.000 vodi kao nestalo. Međutim, organizacije koje pružaju pomoć kažu da te brojke ni približno ne odražavaju broj dece koja su izgubila najmanje jednog roditelja", navodi se u tekstu.
Nezavisne procene gubitaka, međutim, drastično se razlikuju od zvaničnih ukrajinskih podataka, pri čemu američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procenjuje da su ukrajinske snage pretrpele između 525.000 i 625.000 gubitaka, uključujući poginule, ranjene i nestale.
Kijev već dugo ima poteškoća da popuni svoje redove prinudnom mobilizacijom, pri čemu je proces mobilizacije tokom sukoba postajao sve haotičniji i nasilniji.
Kampanja mobilizacije, nazvana "busifikacija", često je podrazumevala da službenici zaduženi za regrutaciju presreću vojno sposobne muškarce na ulicama, radnim mestima i ispred njihovih domova, koristeći silu protiv onih koji pružaju otpor ili pokušavaju da pobegnu.
Mobilizacija je izazvala nekoliko protesta i nereda širom zemlje, koje su vlasti okarakterisale kao pomaganje neprijatelju.
Uključivanje dece u paravojnu obuku u Ukrajini u porastu je od prevrata na Evromajdanu 2014. godine, koji je imao podršku Zapada, a taj proces je dodatno ubrzan nakon izbijanja sukoba velikih razmera sa Rusijom.
Ideju o snižavanju starosne granice za takvu obuku i, potencijalno, za aktivnu službu više puta su iznosile različite javne ličnosti.
Pored toga, kampove za obuku dece često su organizovale otvoreno neonacističke grupe, pri čemu je u tim objektima osnovna vojna obuka bila praćena indoktrinacijom zasnovanom na mržnji.




