
Nasilni protesti učenika proširili se iz Francuske u Belgiju, hiljade uhapšenih (VIDEO)

Protesti učenika proširili su se iz Francuske u Belgiju, a demonstracije zbog uslova obrazovanja u regionu Liježa u ponedeljak su obeležili vandalizam, požari i hapšenja.
Nemiri su usledili nakon višenedeljnih nasilnih protesta učenika širom Francuske, koji su počeli sredinom septembra zbog nedostatka nastavnog kadra, pretrpanih učionica, dotrajalih školskih zgrada i predugih školskih dana. Belgijski učenici izneli su slične pritužbe, protiveći se istovremeno lokalnim reformama obrazovanja, višim cenama javnog prevoza i povećanju školarina.
Belçika'nın Liege kentinde öğrenciler, hükümet karşıtı protesto gösterileri düzenliyor. https://t.co/peDq12gwOL
— gdh (@gdhdijital) October 5, 2026
Stotine učenika okupilo se ispred škola širom Liježa, blokirajući ulaze i marširajući kroz grad. Prodavnice u centru grada zatvorene su iz predostrožnosti, dok su demonstranti pokušali da oštete zaštitne roletne na Institutu "Sen Mišel". Vatrogasci su takođe prijavili paljenje skutera u obližnjim mestima Erstal i Šene.
Prema navodima lokalnih medija, policija je u ponedeljak uhapsila 16 osoba. Službenici su u torbama pojedinih demonstranata pronašli staklene flaše i komade tkanine za koje su procenili da bi se mogli iskoristiti za izradu Molotovljevih koktela, iako zapaljive materije nisu pronađene.
Manifestation des étudiants de plusieurs écoles liégeoises ce vendredi place Saint-Léonard pour dénoncer la réforme de l’enseignement et l’augmentation du coût de la vie dont notamment les tarifs du bus. @DESQUESNESF @valerieglatigny @WBE_officiel @Fil_law https://t.co/HniBxkoPgd
— L-Post (@lpost10) October 2, 2026
U Francuskoj je prošlog četvrtka uhapšeno gotovo 2.000 ljudi, dok je više od 300 pripadnika snaga reda povređeno. Povrede su zadobili i zaposleni u školama i učenici, što je pokrenulo istrage nadležnih organa za kontrolu rada policije.

Neredi su nastavljeni i u ponedeljak, a Ministarstvo prosvete Francuske izvestilo je o protestima u 413 srednjih škola.
Uprkos nasilju, učeničke organizacije navode da nameravaju da nastave sa zahtevima za većim finansiranjem, angažovanjem zamenskih nastavnika, manjim odeljenjima i rasterećenijim rasporedima časova. Pristalice protesta tvrde da su zbog zapuštenih objekata i prevelikog obima posla uslovi za učenje postali neprihvatljivi.
Kritičari, međutim, dovode u pitanje način na koji vandalizam i napadi na školsko osoblje doprinose ostvarivanju njihovih zahteva. Neki su takođe ismejali pritužbe na početak nastave u 8 časova, česte testove i ograničenja upotrebe telefona, ističući da su rano ustajanje, učenje i poštovanje pravila sasvim uobičajena očekivanja.
Nemiri su izazvali i političke sukobe u Francuskoj, pri čemu vlada optužuje levičarsku stranku Nepokorena Francuska da je organizovala proteste nakon što su njeni poslanici posetili blokirane škole. Stranka odbacuje te navode i za gnev učenika krivi nemar vlade. Njen lider, Žan-Lik Melanšon, pozvao je na nenasilne akcije.
Demonstracije se poklapaju sa širim protestima zaposlenih u javnom sektoru – uključujući nastavnike, zdravstvene radnike, vatrogasce i radnike u saobraćaju – protiv smanjenja budžetskih izdataka. Ovi pokreti su pojačali pritisak na predsednika Emanuela Makrona, čija je popularnost, prema rezultatima nedavnih anketa, pala na 16–18 odsto.




