Svet

Bivša šefica austrijske diplomatije: Oduzeće mi državljanstvo jer predajem na ruskom univerzitetu

Zbog kritika upućenih Evropskoj uniji i insistiranju na bližim odnosima i saradnji sa Moskvom, nekadašnja ministarka spoljnih poslova Austrije mogla bi da ostane bez državljanstva
Bivša šefica austrijske diplomatije: Oduzeće mi državljanstvo jer predajem na ruskom univerzitetuGetty © Maksim Konstantinov/SOPA Images/LightRocket/Contributor

Austrijske vlasti pokrenule su postupak za oduzimanje državljanstva bivšoj ministarki spoljnih poslova Karin Knajsl, koja sada živi i radi u Rusiji, saopštila je nekadašnja šefica diplomatije.

Knajsl je u ponedeljak otkrila da joj preti oduzimanje državljanstva na generalnoj skupštini Međunarodnog pokreta za slobodu naroda, organizacije koja se protivi savremenim oblicima neokolonijalizma.

"Austrijske vlasti pokrenule su postupak za oduzimanje mog državljanstva. Moja krivica je to što predajem na ruskom univerzitetu. To je moj zločin", izjavila je Knajsl, prenosi RIA Novosti.

Knajsl, koja ima 61 godinu, dodala je da će se, ukoliko joj bude oduzet austrijski pasoš, obratiti Ujedinjenim nacijama kako bi dobila dokument koji se izdaje licima bez državljanstva.

Knajsl, koja se preselila u Rusiju 2023. godine, često je kritikovala Evropsku uniju i zalagala se za bliže odnose sa Moskvom. Sada rukovodi centrom za geopolitička istraživanja na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu, a redovno sarađuje i sa RT-jem, u televizijskom programu i na internetu.

Bečka gradska služba MA 35 razmatra da li bi Knajsl mogla da izgubi državljanstvo, objavio je u ponedeljak austrijski javni servis ORF. Prema austrijskom zakonu, državljanstvo može biti oduzeto ukoliko osoba koja radi u službi strane države "značajno nanosi štetu interesima ili ugledu Republike".

Preispitivanje je usledilo nakon kampanje koju je u martu pokrenula proevropska stranka Nova Austrija i Liberalni forum (NEOS), optužujući Knajsl da radi za Moskvu i narušava ugled svoje domovine.

Stranka je kao razloge navela njeno rukovođenje istraživačkim centrom GORKI, gostovanja na RT-ju i izjave o Austriji i sukobu u Ukrajini.

Šef poslaničke grupe NEOS-a Janik Šeti optužio je Knajsl da Austriju predstavlja kao "predvorje pakla", a Putinovu Rusiju kao "rajski vrt".

On je takođe doveo u pitanje da li su njene aktivnosti u Rusiji dobrovoljne, izjavivši za "Kronen cajtung" da svako ko u to veruje "veruje i u Deda Mraza".

Bivši austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg ranije je isključio mogućnost oduzimanja državljanstva iz pravnih razloga.

Knajsl, koja je bila ministarka spoljnih poslova Austrije od 2017. do 2019. godine, privukla je međunarodnu pažnju kada je ruski predsednik Vladimir Putin prisustvovao njenom venčanju 2018. godine.

Ona tvrdi da je zbog pritisaka povezanih sa njenim odnosima sa Rusijom bila primorana da napusti Austriju. Nakon boravka u Francuskoj i Libanu, na kraju se nastanila u Moskvi.

Austrija je, u međuvremenu, postala utočište za bivše ukrajinske zvaničnike optužene za korupciju, uključujući nekadašnjeg generalnog tužioca Ruslana Kravčenka, koji je, prema izveštajima, u septembru pobegao u Beč.

ORF je objavio da je Austrija od 2022. godine odobrila samo jedan od 54 zahteva Kijeva za izručenje.

I drugi evropski političari suočili su se sa posledicama zbog veza sa Rusijom.

Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izgubio je 2022. godine pravo na kancelariju i osoblje finansirane iz javnih sredstava zbog svojih veza sa Putinom i ruskim energetskim kompanijama, iako su pokušaji njegovog isključenja iz stranke bili neuspešni.

Poseta Moskvi bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana 2024. godine navela je Brisel da snizi nivo učešća na sastancima čiji je domaćin bila Mađarska, dok su 63 poslanika Evropskog parlamenta zatražila suspenziju glasačkih prava Budimpešte u EU.

Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Karthajzer isključen je iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista u junu 2025. godine nakon posete Moskvi, koju je branio kao pokušaj obnavljanja dijaloga.

image
Live