Tenzije Irana i Albanije kulminirale nakon novog sajber napada: "Dobro došli u pakao"

Klijenti albanske banke "Kredins" bili su šokirani kada su neposredno pre Božića primili sledeću poruku: "Vaš račun je blokiran. Stanje na vašem računu je nula. Hvala vam".

Poruke, za koje se ispostavilo da su lažne, signalizirale su otvaranje novog fronta u onome što su albanske vlasti, Sjedinjene Države i NATO nazvali ogromnim sajber napadom koji je orkestrirao Iran, piše "Njujork tajms" ističući da je Albanija jedna od najslabijih članica NATO alijanse.

"Ovo je agresija na suverenitet jedne zemlje od strane druge", rekao je premijer Albanije Edi Rama, nazivajući napade "apsolutno istim kao konvencionalne vojne agresije".

Kako piše američki list, najnoviji sajber napadi odveli su Albaniju u vrtlog neizvesnosti i gurnuli je u velike geopolitičke bitke koje uključuju Iran, Izrael i SAD.

Udari su počeli 2021. godine upadom iranskih hakera na servere Vlade Albanije, ali su državi počeli da prave značajne probleme tek prethodne godine. Razlog za napade je to što Albanija, u Draču, pružila utočište grupi iranskih disidenata Mudžahedin e-Kalk (na Zapadu poznatiju kao MeK).

Albanija je u septembru prekinula odnose sa Islamskom Republikom Iran, proteravši iranske diplomate kao odgovor na, kako navodi "Njujork tajms" kažu, najopasniji sajber napad u Evropi na članicu NATO-a od 2007. godine.

Procurele poverljive informacije

Napad na Albaniju ne samo da je poremetio rad vlade i pokušao da potkopa poverenje u finansijske institucije već je uključivao i curenje ogromne količine poverljivih informacija.

Procureli podaci uključuju imena i adrese više od hiljadu prikrivenih policijskih doušnika, prepiske šefa albanske obaveštajne službe, bivšeg predsednika i bivšeg šefa policije; i bankarske informacije za više od 30.000 ljudi.

Ozbiljnost širenja napada, piše "Njujork tajms", predstavlja težak test za NATO, budući da Član 5 Povelje NATO nalaže da će se "oružani napad" na bilo koju članicu "smatrati napadom na sve njih".

NATO se za sad ograničio na obećanja da će "podržati Albaniju u jačanju njenih kapaciteta za sajber odbranu" i osuditi "zlonamerne sajber aktivnosti koje su osmišljene da destabilizuju i nanose štetu bezbednosti saveznika i poremete svakodnevni život građana".

"Dobro došli u pakao... Vi zmije! Ti leglo zmija! Kako da izbegnete da budete osuđeni na pakao? Sve dok postoji MeK postojimo i mi" navodi se u poruci objavljenoj na hakerskom Telegram kanalu u decembru nakon što je Albanija odbila da zatvori kamp MeK-a.

Kako bi smanjila rizik od panike, albanska vlada je zabranila novinskim kućama da objavljuju informacije koje su procurile na hakerskim Telegram kanalima. Sjedinjene Države su poslale stručnjake iz FBI-ja i drugih agencija, iako je Rama istakao da bi želeo "da američka vlada učini više i bude prisutnija".

Iranski disidenti, istakao je on, imaju "prijatelje na Kapitol Hilu koji lobiraju za njih", ali im je sada naređeno da zaustave javne aktivnosti protiv Irana. MeK je prošle godine otkazao kontroverzni događaj Slobodni Iran.

"Sada toga više nema. Nadamo se da neće pokušati ponovo jer to nije od koristi ovoj zemlji i oni to moraju da prihvate", naglasio je albanski predsednik.

Pripadnici organizacije Mudžahedin e-Kalk proterani su iz Irana zato što ih iranske vlasti terete za smrt 12.000 ljudi. Nakon proterivanja članovi disidentske grupe su sklopili savez sa Sadamom Huseinom i pokrenuli seriju napada na iranske snage, a smestili su se u bazi "Ašraf" u Iraku. Ipak, proiranske snage su ih proterale iz Iraka, te su hiljade iranskih disidenata pronašle utočište u okolina Drača u Albaniji.

Kako se navodi, prethodna albanska vlada je smatrala da bi takav potez dodatno ojačao pozicije Tirane u Vašingtonu. 

U napadima MeK-a na Iran ubijeno je, kako se procenjuje, oko 12.000 Iranaca, a pripadnici organizacije Mudžahedin e-Kalk broj žrtava procenjuju na čak 50.000.

Teheran tereti MeK za terorizam i za izdaju.