Ekonomija

EU plaća danak pogrešnih odluka: Hemijska industrija u najtežoj krizi za poslednjih 25 godina

Izvršni direktor nemačke kompanije BASF Markus Kamit je upozorio da bi globalno tržište moglo da se suoči sa novim rastom cena nafte ukoliko uskoro ne dođe do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza
EU plaća danak pogrešnih odluka: Hemijska industrija u najtežoj krizi za poslednjih 25 godinaGetty © Stock foto/Olga Kostrova

Hemijska industrija prolazi kroz najtežu krizu u poslednjih 25 godina zbog visokih troškova energije, globalnih viškova kapaciteta i sve jače konkurencije iz Kine, izjavio je danas izvršni direktor kompanije BASF Markus Kamit.

BASF već godinama trpi posledice skupih energenata u Nemačkoj, a matična fabrika kompanije u Ludvigshafenu posluje sa gubicima. Kompanija je zbog toga najavila dodatno smanjenje troškova i reorganizaciju poslovanja, prenosi "Viršaftsvohe". Inače, Nemačka je svoju privredu prethodnih godina razvijala na jeftinoj ruskoj energiji, ali je od početka sukoba u Ukrajini, EU insistirala na potpunoj zabrani ruske nafte i gasa, ne mareći za štetu koju zbog toga trpi evropska privreda.

Kamit je takođe upozorio da bi globalno tržište moglo da se suoči sa novim rastom cena nafte ukoliko uskoro ne dođe do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

On je ocenio da se svetske zalihe nafte postepeno troše i da bi nastavak blokade ključnog pomorskog prolaza mogao tokom druge polovine godine da izazove novi cenovni šok, kako za sirovu naftu tako i za prerađene naftne derivate.

Kada je reč o prirodnom gasu, prvi čovek BASF-a smatra da je situacija nešto manje zabrinjavajuća. Markus Kamit očekuje da će veće korišćenje uglja u Kini, kada cene gasa porastu, smanjiti globalnu tražnju za gasom i ublažiti pritisak na tržište.

Kamit je istovremeno odbacio ideju o povratku jeftinog ruskog gasa u Evropu.

"Tvrdnje da bi ponovno puštanje u rad 'Severnog toka' automatski snizilo cenu gasa u Evropi nisu realne", rekao je on, dodajući da cenu gasa na evropskom tržištu i dalje u najvećoj meri određuje tržište tečnog prirodnog gasa (LNG).

Podsetimo, Savet EU je 26. januara odobrio potpunu zabranu isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa u EU od 1. januara 2027. godine, i gasa iz cevovoda od 30. septembra 2027. godine. Kratkoročni ugovori o isporuci gasa iz cevovoda moraju biti završeni do 17. juna 2026. godine.

Prema procenama ruskih medija, Rusija je 2025. bila na drugom mestu, posle Sjedinjenih Država, po vrednosti uvoza tečnog gasa u EU, sa udelom od 16, 1 odsto. Ukupne isporuke iz Rusije u Evropu 2025. godine iznosile su 38 milijardi kubnih metara gasa, od čega je nešto više od 20 milijardi kubnih metara bio tečni gas.

image
Live