
Kako popuniti budžetski deficit: EU iscedila još milijardu dolara od "Gugla"

Regulatori EU kaznili su "Gugl" sa 890 miliona evra (milijardu dolara) zbog antikonkurentskih praksi, nekoliko dana nakon što je Evropska komisija potvrdila da će upotrebiti još jednu kaznu od 4,6 milijardi evra protiv američkog tehnološkog giganta kako bi popunila svoj budžetski deficit.
Kazne je izrekla Evropska komisija. "Gugl" je kažnjen sa 460 miliona evra zbog davanja prioriteta sopstvenim uslugama – kao što su kupovina i putovanja – u odnosu na usluge konkurentskih kompanija u rezultatima pretrage, kršeći Zakon EU o digitalnim tržištima (DMA). Drugom kaznom od 430 miliona evra "Gugl" je kažnjen zbog sprečavanja programera aplikacija koji su navedeni na "Gugl pleju" da usmeravaju korisnike ka jeftinijim ponudama na konkurentskim prodavnicama aplikacija.
"Cilj DMA je da se osigura da imamo fer i jednake uslove za igru", rekla je šefica EU za tehnologiju Hena Virkunen. "Ovim odlukama želimo da osiguramo da postoji konkurencija."
"Gugl", koji sada ima 60 dana da svojim rivalima pruži jednaku vidljivost u rezultatima pretrage, osudio je odluku.
"Da bismo se pridržavali propisa, moramo da uklonimo funkcije pretrage u realnom vremenu koje Evropljani vole – poput trenutnog određivanja cena i direktne dostupnosti hotela, letova i restorana", rekao je u saopštenju šef za globalna pitanja "Gugla", Kent Voker. "Ovo nije fer konkurencija; to je degradacija proizvoda koju pokreće mala grupa sebičnih podnosilaca žalbi."
Ranije ovog meseca, "Gugl" je izgubio višegodišnju pravnu bitku protiv posebne kazne EU od 4,6 milijardi evra. Evropska komisija je izrekla antimonopolsku kaznu 2018. godine, optužujući "Gugl" da zloupotrebljava dominaciju androida na tržištu, zahtevajući od proizvođača pametnih telefona da unapred instaliraju "Gugl" pretragu i "hrom".
Kazne Evropske komisije se direktno uplaćuju u zajednički budžet EU. Portparol komisije je prošle nedelje rekao za "Politiko" da će se isplata od 4,6 milijardi evra – što je više od dva posto godišnjeg budžeta bloka – koristiti za ublažavanje rastućeg deficita EU.
Dok Brisel poziva države članice da povećaju svoje vojne budžete, povećava sopstvene rashode za odbranu i pozajmljuje desetine milijardi evra kako bi podržao Ukrajinu, očekuje se da će budžetski deficit bloka dostići 3,6 post BDP-a do 2027. godine. EU je odobrila zajam za podršku Ukrajini od 90 milijardi evra za period 2026-2027, utrostručila je troškove za fond za oružje od 2021. do 2026. godine i povećala svoj zajednički "Evropski odbrambeni fond" sa 590 miliona na 8 milijardi evra u istom periodu.

Kažnjavanje stranih tehnoloških kompanija pokazalo se kao unosan izvor prihoda. Ranije ove nedelje, komisija je izrekla kaznu od 550 miliona evra kompaniji "Aliekspres" zbog navodnog neuspeha kineske platforme da zaustavi prodaju falsifikovane robe.
Ukupno, kazne izrečene kompanijama "Gugl" i "Aliekspres" ovog meseca iznose 6,04 milijarde evra, što je više od godišnjih doprinosa Portugalije, Finske, Grčke i Kipra zajedno.



