Ekonomija

Kripto-pljačka veka: Sa najveće berze nestalo 6,3 milijardi dolara

Hakerima je bilo potrebno svega 20 minuta da prebace najveći deo ukradenog novca. Bajnens obećava da će nadoknaditi gubitke, dok tržište kriptovaluta beleži oštar pad
Kripto-pljačka veka: Sa najveće berze nestalo 6,3 milijardi dolaraGetty © Anadolu / Contributor

Najveća svetska berza kriptovaluta Bajnens našla se na meti hakera koji su uspeli da ukradu čak 6,3 milijarde dolara, u onome što analitičari već nazivaju najvećom kripto-pljačkom u istoriji. Prema tvrdnjama američkih kompanija za analizu blokčejna – trag vodi do Severne Koreje.

Napadači su upali u digitalne novčanike Bajnensa na deset blokčejn mreža i za svega 20 minuta prebacili najveći deo ukradenih sredstava, saopštila je kompanija TRM Labs.

Bajnens tvrdi da je u saradnji sa partnerima uspeo da locira i zamrzne deo imovine, vredan oko tri milijarde dolara. Šta se dogodilo sa preostalih 3,3 milijarde, zasad nije poznato.

Suosnivačica Bajnensa Ji He obećala je da će kompanija pokriti sve gubitke nastale hakerskim napadom, uz uveravanje da su sredstva korisnika bezbedna. Povlačenje novca, koje je privremeno obustavljeno, trebalo bi da bude omogućeno u narednih 48 sati.

Američke kompanije TRM Labs i "Čejnalizis" smatraju da iza napada stoje severnokorejski hakeri. Kako navode, način na koji je krađa izvedena podseća na ranije operacije pripisane Pjongjangu, uključujući prošlogodišnji napad na kripto-berzu Bajbit, za koji je američki FBI optužio Severnu Koreju.

"Ovu procenu iznosimo sa visokim stepenom pouzdanosti", saopštio je TRM Labs.

Severna Koreja zasad nije komentarisala optužbe.

Jedan laptop, milijarde dolara

Prema prvim rezultatima istrage, sve je možda počelo hakovanjem laptopa jednog od inženjera Bajnensa. Napadači su preko kompromitovanog računara, kako se sumnja, uspeli da prodru u sistem berze i neovlašćeno povuku sredstva.

"Naš bezbednosni tim istražuje celokupan tok napada", saopštila je kompanija.

Vest o pljački odmah je uzdrmala tržište digitalne imovine. Bitkoin je tokom trgovanja u Aziji izgubio više od tri odsto vrednosti i pao na 76.368 dolara, najniži nivo u poslednjih šest nedelja. Eterijum je takođe oslabio više od tri odsto, dok je BNB, kriptovaluta povezana sa Bajnensom, izgubila pet odsto vrednosti.

Potres se prelio i na berzu: akcije američke kripto-platforme Koinbejs pale su 4,8 odsto, a kompanije "Stratedži" gotovo šest odsto.

"Ovo je najveći hakerski napad u istoriji", ocenio je Aravind Srinivasan iz kompanije GSR.

U spasavanje novca uključila se i Trampova kripto-kompanija

U pokušaje da se ukradena sredstva blokiraju uključile su se i druge velike kompanije iz sveta kriptovaluta. "Teter" je zamrznuo gotovo 1,57 milijardi dolara, "Serkl" više od 800 miliona, a "Ripl" oko 200 miliona dolara.

Među kompanijama koje su se uključile našla se i "Vorld liberti fajnenšel", povezana sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i njegovom porodicom. U saradnji sa kompanijom "Bitgo" učestvovala je u zamrzavanju dela ukradene digitalne imovine.

Prema podacima Bajnensa, blokirano je i 27 miliona dolara u stabilnim kriptovalutama, kao i oko dva miliona dolara u tokenima "Vorld liberti".

Ipak, analitičari upozoravaju da bi posledice mogle da budu znatno veće od neposredne finansijske štete.

"Ovaj incident mogao bi dodatno da oslabi spremnost investitora na rizik i natera ih da preispitaju koliko je njihova imovina zaista bezbedna na centralizovanim berzama", ocenio je Tim San iz hongkonške kompanije "Heš ki grup".

Pojedini direktori kompanija upozorava da veštačka inteligencija dodatno olakšava posao hakerima, jer omogućava pronalaženje bezbednosnih propusta brže nego što kompanije uspevaju da ih otklone.

Digitalno bogatstvo, stvarni gubici

Napad na Bajnens samo je najnoviji u nizu velikih krađa kriptovaluta. Prema podacima TRM Labsa, hakeri su tokom prošle godine u gotovo 150 napada odneli digitalnu imovinu vrednu 2,9 milijardi dolara.

U septembru je i kripto-berza Bitget prijavila krađu oko 350 miliona dolara. Bajnens, koji ima 335 miliona registrovanih korisnika širom sveta, prema godišnjem izveštaju za 2025. godinu upravljao je imovinom vrednom oko 162,8 milijardi dolara.

Kompanija raspolaže posebnim fondom za zaštitu korisnika, čije se rezerve čuvaju u bitkoinu i namenjene su pokrivanju gubitaka u slučaju bezbednosnih incidenata.

Dok Bajnens pokušava da povrati ukradene milijarde i uveri korisnike da je njihov novac siguran, najveća kripto-pljačka u istoriji ponovo je otvorila pitanje koliko su digitalna bogatstva zaista zaštićena od onih koji znaju kako da do njih dođu.

image
Live