Ekonomija

Prognoza NBS o inflaciji: Do kraja godine po planu, dogodine veći rast

Narodna banka Srbije je, prema prethodnoj projekciji, takođe očekivala da će inflacija biti 3,2 odsto u 2026. godini, a u 2027. godini 4,3 odsto. Inflacija će se tokom 2027. godine, saopštila je NBS, uglavnom kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a povratak u granice cilja trebalo bi da usledi krajem te godine
Prognoza NBS o inflaciji: Do kraja godine po planu, dogodine veći rastGetty © Stock foto/Olga Gelt

Prosečna inflacija u Srbiji će ove godine iznositi 3,2 odsto, a u 2027. godini 4,9 odsto, pri čemu bi vrhunac trebalo da dostigne u trećem tromesečju, pre svega zbog efekta niske baze kod cena voća i povrća iz ove godine, navedeno je u novembarskom Izveštaju o inflaciji Narodne banke Srbije koji je danas objavljen. NBS je, prema prethodnoj projekciji, takođe očekivala da će inflacija biti 3,2 odsto u 2026. godini, a u 2027. godini 4,3 odsto. Inflacija će se tokom 2027. godine, saopštila je NBS, uglavnom kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a povratak u granice cilja trebalo bi da usledi krajem te godine.

"Očekujemo da će u suprotnom smeru delovati usporavanje bazne inflacije, usled slabljenja troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i usporavanja rasta realnih zarada", navela je NBS.

Takođe kažu da su navedeni faktori u najvećoj meri i opredelili odluku Narodne banke Srbije da na novembarskoj sednici poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 6 odsto.

''Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu povećana je sa 3,2 odsto na 3,5 odsto, usled boljeg ostvarenja u prva tri tromesečja u odnosu na očekivanja. Istovremeno, zbog više ovogodišnje baze, produženog trajanja energetskog šoka i još uvek prisutnih geopolitičkih tenzija, projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za 2027. godinu korigovana je naniže, sa 4,5 na 4 odsto'', navodi se u izveštaju.

Kako je navedeno, uslovi u međunarodnom okruženju ostali su izazovni, usled nastavka geopolitičkih tenzija i produženog trajanja sukoba na Bliskom istoku.

''Suprotno očekivanjima o postepenom padu svetskih cena energenata u skladu s kretanjem fjučersa, one su ponovo porasle, što se prenelo i na cene drugih primarnih proizvoda. To je za posledicu imalo i korekciju naviše globalne inflacije za narednu godinu, prema oceni Međunarodnog monetarnog fonda i drugih relevantnih međunarodnih institucija, kao i višu ocenu inflacije u zoni evra, našem najznačajnijem trgovinskom partneru'', dodaje se u saopštenju.

Zbog toga su i vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi, revidirale svoje projekcije inflacije i zaoštrile monetarnu politiku.

U izveštaju se navodi i da je, u uslovima nastavka rasta svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda i sporijeg pada ovih cena u narednom periodu od očekivanog, u kombinaciji s višom uvoznom inflacijom i nešto bržim rastom realnih zarada od prethodno očekivanog, novembarska srednjoročna projekcija inflacije Narodne banke Srbije za narednu godinu viša nego u avgustu.

Za razliku od prethodnog perioda, navodi se, kada su inflatorni efekti energetskog šoka bili ograničeni, nova projekcija inflacije ukazuje na rizik od njihovog produženog delovanja i prelivanja na ostale cene.

''U uslovima snažnije domaće tražnje i bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog, povećan je i rizik od sekundarnih efekata na inflaciju. Zbog toga je Izvršni odbor ocenio da je zaoštravanje monetarnih uslova potrebno radi ograničavanja inflatornih pritisaka i obezbeđivanja povratka inflacije u granice cilja u srednjem roku'', dodaje se u izveštaju.

U periodu od prethodnog izveštaja međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je da se kreće u granicama cilja Narodne banke Srbije.

"Tokom jula i avgusta nalazila se ispod centralne vrednosti cilja, čemu je najviše doprineo izuzetno dobar ovogodišnji rod voća i povrća. U septembru je povećana na 4,1 odsto, pre svega usled efekta niske baze kod cena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije, kao i rasta cena naftnih derivata", navedeno je u izveštaju.

U oktobru je inflacija dostigla 4,4 odsto međugodišnje, usled nastavka poskupljenja naftnih derivata i rasta cena hrane.

Cene hrane i bezalkoholnih pića, međugodišnje posmatrano, posle više od godinu dana prvi put su zabeležile rast, koji je u proseku iznosio 1,2 odsto.

Inflaciona očekivanja finansijskog sektora za godinu dana unapred prethodnih meseci beležila su umereni rast, ali su i dalje u granicama cilja, dok su srednjoročna očekivanja i dalje usidrena oko centralne vrednosti cilja od tri odsto.

Narodna banka Srbije očekuje da će se inflacija do kraja 2026. godine kretati oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, dok će tokom većeg dela naredne godine biti iznad te granice.

"Viša projekcija inflacije u narednoj godini u odnosu na očekivanja iz avgusta posledica je pre svega produženog trajanja energetskog šoka i ostvarenog rasta svetskih cena nafte i drugih primarnih proizvoda, ali i više uvozne inflacije, bržeg rasta realnih zarada od prethodno očekivanog i veće od očekivane domaće tražnje u ovoj godini", navodi se u saopštenju.

Dodaje se i da pored toga, u skladu sa očekivanjima relevantnih međunarodnih institucija, pretpostavka ove projekcije jeste da će svetske cene energenata i primarnih proizvoda tokom naredne godine beležiti pad, što bi trebalo da rezultira i smanjenjem doprinosa cena naftnih derivata domaćoj inflaciji.

Povratak inflacije u granice cilja očekuje se krajem 2027. godine, nakon čega bi trebalo da nastavi da usporava i da se do kraja perioda projekcije približi centralnoj vrednosti cilja od tri odsto, dodaje se.

Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju ove godine ubrzao je na 4 odsto međugodišnje, što je iznad očekivanja Narodne banke Srbije iz avgusta.

image
Live