Društvo

Batut: Komarci mogu da prenesu opasne bolesti, evo kako da se zaštitite

Komarci su neozbežni deo leta, ali njihov ubod nije uvek samo neprijatnost koja brzo prođe. Ovi insekti mogu da prenesu različite zarazne bolesti, poput groznice Zapadnog Nila, malarije, denge i drugih infekcija, a zbog klimatskih promena i širenja njihovog staništa rizik od pojave pojedinih bolesti raste i u Evropi.
Batut: Komarci mogu da prenesu opasne bolesti, evo kako da se zaštititeGetty © Anucha Muphasa / 500px

Bolesti koje prenose komarci predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u mnogim delovima sveta. Poslednjih decenija, usled klimatskih promena, intenzivnog međunarodnog saobraćaja, migracija stanovništva i širenja vektora na nova geografska područja, povećava se rizik od pojave i širenja vektorskih zaraznih bolesti i u Evropi, uključujući Republiku Srbiju.

Koje bolesti prenose komarci i gde su prisutne

Bolesti koje prenose komarci su malarija, groznica Zapadnog Nila, denga, čikungunja i zika virusna infekcija. Iako su neke od ovih bolesti karakteristične za tropske i suptropske krajeve, poslednjih godina se beleži njihova pojava i u evropskim zemljama, uključujući i lokalnu transmisiju pojedinih infekcija. Autohtoni slučajevi denge registrovani su u Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji i Španiji, dok su lokalne epidemije čikungunja groznice zabeležene u Italiji i Francuskoj. Autohtoni slučajevi malarije poslednjih godina povremeno su registrovani u Grčkoj, a groznica Zapadnog Nila je endemski prisutna u više evropskih zemalja, uključujući Grčku, Italiju, Rumuniju, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje jugoistočne i centralne Evrope.

Kakav je rizik od bolesti koje prenose komarci u Srbiji

Republika Srbija je od 1964. godine slobodna od autohtone malarije, a danas se registruju isključivo importovani slučajevi kod osoba koje su boravile u zemljama sa endemskom malarijom. Godišnje se u Srbiji prijavi prosečno od 10 do 15 slučajeva importovane malarije.

Pored malarije, najveći javnozdravstveni značaj u Srbiji ima groznica Zapadnog Nila. Prvi slučajevi obolevanja registrovani su 2012. godine, nakon čega se tokom letnjih i jesenjih meseci redovno beleže sporadični slučajevi i epidemije različitog intenziteta.

Denga i čikungunja virusna infekcija do sada nisu registrovane kao autohtona oboljenja u Republici Srbiji. Međutim, zbog prisustva invazivnih vrsta komaraca, pre svega tigrastog komarca, kao i zbog povećanog broja putovanja u zemlje u kojima su ove bolesti endemske, postoji mogućnost pojave importovanih slučajeva i potencijalni rizik za lokalnu transmisiju.

Kako se u Srbiji prati širenje bolesti koje prenose komarci

U cilju blagovremenog otkrivanja i sprečavanja širenja bolesti koje prenose komarci, u Republici Srbiji sprovodi se kontinuirani epidemiološki i entomološki nadzor. Tokom prolećnih i letnjih meseci prati se brojnost i zaraženost populacije komaraca, kao i pojava obolevanja kod ljudi i životinja. Nadležne institucije redovno analiziraju epidemiološku situaciju i preduzimaju odgovarajuće mere prevencije i kontrole.

Kako se zaštititi od uboda komaraca

Najefikasnije mere zaštite od bolesti koje prenose komarci usmerene su na sprečavanje uboda komaraca i smanjenje njihove brojnosti. Preporučuju se sledeće mere:

  • upotreba repelenata na otkrivenim delovima kože
  • nošenje odeće dugih rukava i nogavica, naročito u večernjim i noćnim časovima
  • postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata
  • upotreba klima-uređaja ili mreža za krevet u područjima sa povećanim rizikom;
  • izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najveće aktivnosti komaraca;
  • uklanjanje stajaće vode iz saksija, buradi, guma, oluka i drugih mesta pogodnih za razvoj larvi
  • sprovođenje larvicidnih i adulticidnih tretmana komaraca od strane nadležnih službi;
  • informisanje putnika o zdravstvenim rizicima i merama zaštite prilikom putovanja u endemska područja, piše na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović-Batut".
image
Live