
"Danas na RT" o vojnom planu Studentske liste: Šta će biti sa vojnim rokom i šta je aktivna rezerva
Ideja Studentske liste da dobrovoljcima služenje vojnog roka bude upisano kao beneficiran radni staž i pritom bude plaćen, pozitivna je novina u našem zakonodavstvu koje se tiče Vojske Srbije, rekao je urednik televizije RT Balkan Andrej Mlakar.

Mlakar je u emisiji "Danas na RT" analizirao plan Studentske liste za vojni sektor, kao i promene u istom, pošto je tokom dana dosadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije penzionisan na sopstveni zahtev.
"General Mojsilović nije podneo ostavku, on je penzionisan. Po zakonu, istekao mu je mandat. Tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić mu je produžio mandat za još dve godine, on je napunio 60 godina starosti i 42 godina staža, i time je faktički stekao uslov za penziju", počeo je Mlakar.
Kako kaže, pitanje je zašto general Mojsilović sada odlazi u penziju, iako mu te dve godine produžetka još nisu istekle. Mlakar naglašava da general Tiosav Janković nije imenovan za načelnika generalštaba, nego za zastupnika, obavljajući funkciju vršioca dužnosti, dok se ne izabere novi u Ministarstvu odbrane.
"Zanimljiva stvar u istoriji Srbije, prvi put od kada je Srbija samostalna država od 2006. godine, da je jedan čovek iz RV i PVO načelnik".
Janković je dobio orden za obaranje američkog F-16 lovca, kojim je tada upravljao mladi kapetan Dejvid Goldfejn, kasnije i prvi čovek američkog Ratnog vazduhoplovstva.
Promene u odbrambenom sektoru svakako će uslediti po formiranju novih institucija, a jedno od pitanja bilo je i da li će nova vlast zadržati odluku o uvođenju obaveznog vojnog roka.
"Kada je Studentska lista radila taj vojni program, oni nisu u potpunosti otpisali uvođenje vojnog roka, ali su smatrali da je jedna stvar mnogo bitnija – da se popravi kadrovska struktura vojske, zbog odliva koji je postojao, posebno 2016. i 2017. godine", kaže Mlakar.
On je istakao da je Studentska lista stava da treba poboljšati kadrove koji će kvalitetnije učiti kandidate, nego veliki broj vojnika odjednom smestiti u kasarne.
"Smatrali su da prednost treba dati dobrovoljnom služenju vojnog roka, s tim da je veoma interesantno da se sa sadašnjih tri meseca, po njihovom planu ono povećava na šest meseci. Ono što je posebno zanimljivo, a što niko nije ostvario, jeste pojam aktivne rezerve".
Mlakar je podsetio da je pojam aktivne rezerve pokrenuo tadašnji ministar Dragan Šutanovac u reformi iz 2008. godine, ali da on nikada nije zaživeo.
"Predviđao je postojanje aktivnih rezervista koji će 45 dana godišnje biti pozivani na vojne vežbe, učestvovati u potrebama angažovanja Vojske Srbije", objasnio je Mlakar.
Analizirajući predlog Studentske liste, ponovio je da je planirano da će dobrovoljci imati šestomesečno osposobljavanje i, ono što je prema njegovom mišljenju prva novina i to korisna, jeste da će ljudima koji odlaze u dobrovoljno služenje vojnog roka, taj period biti uračunat u radni staž – i to kao beneficirani radni staž, a biće im i plaćeno.
Takvom vrstom stimulacije je, nastavlja sagovornik, planirano rešavanja problema koji izaziva prigovor savesti, pojam koji postoji u našem zakonodavstvu, a koji je često zloupotrebljavan.
"Pod oružjem, 75 dana je premalo. Oni su se odlučili da je bolje obučiti vojnika za šest meseci i dati mu osnovnu i specijalističku pešadijsku obuku, i stimulisati ga da nastavi svoju karijeru u okviru profesionalnog sastava Vojske Srbije. Dati mu dodatno pravo na školovanje, usavršavanje, plaćanje...", naglasio je Mlakar.
Sve će to zavisiti od toga kada će biti uspostavljeno novo Ministarstvo odbrane i ko će biti novi ministar, koji će morati da radi i na novom vojnom budžetu.
"Studentska lista u svom programu navela je i poboljšavanje materijalnog statusa vojnika, podoficira i oficira, tehničkih i civilnih lica koji rade u strukturi Vojske Srbije", naveo je, uz dodatak da je planirano da novi budžet bude na nivou pet odsto BDP-a zemlje.
Kazao je da je važno da bude određeno gde će ići novac, da budžet ne bude vojna tajna kao što je to bio slučaj ranije i da se insistira na poboljšanju materijalnog statusa, kako ne bi dolazilo do laganog odliva kadrova.
"Na sledećoj vladi, ako bude brzo formirana, jeste donošenje novog budžeta. Videćemo tada stavku koliko je predviđeno za odbranu, kolika su izdvajanja za vojsku, plate, penzije, socijalna davanja, remont i nabavku nove tehnike itd. Sadašnje okolnosti i svetska zbivanja utiču na to da je realan procenat od pet odsto. Bilo bi kontraproduktivno smanjivati vojni budžet u trenucima kada se kompletna Evropska unija sprema za rat sa Rusijom i kada su tenzije dovedene do usijanja", zaključio je Andrej Mlakar.
Obrknežev o novoj odluci Kurtija: Srbi sa severa KiM ne treba da brinu zbog struje
U drugom delu emisije bilo je govora o odluci vlade privremenih prištinskih institucija o zabrani trgovine električnom energijom sa kompanijama iz centralne Srbije, kao i o uvođenju vanrednih mera u energetskom sektoru.
Odluka obuhvata kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz električne energije, uključujući i trgovinu preko trećih zemalja, piše "Koha".
Stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev rekao je da je najnovija odluka samog Aljbina Kurtija više pucanj u elektroenergetski sistem tzv. Kosova.
"Kada govorimo o Srbima na prostoru Kosova i Metohija, Srbi na prostoru severa KiM ne treba da brinu, iz razloga što 'Elektrosever' koji posluje na severu KiM i dalje posluje po principu i snabdevanju električnom energijom kao i ranije", počeo je Obrknežev.
"Ako govorimo južno od Ibra, takođe tzv. Kosovo ima određeni uvoz električne energije iz okolnih zemalja koje se graniče sa Srbijom. Posledice koje mogu da budu ujedno i po albansko i po srpsko stanovništvo, jeste što se odluka donosi pred zimu i može se očekivati poskupljenje električne energije na prostoru Kosova i Metohije", dodao je.
Kako kaže, ukoliko se ne pronađe dovoljna količina električne energije za uvoz, potencijalna posledica bi mogla da bude i restrikcije struje.
"Isključivo govorimo o restrikcijama koje bi bila južno od Ibra. U tom slučaju bilo bi pogođeno i srpsko i albansko stanovništvo koje se nalazi južno od reke Ibar", zaključio je Obrknežev.






