
Korišćenje mobilnog telefona šest ili više sati povećava rizik od depresije, upozorava ruski stručnjak

Šest i više sati dnevno ispred ekrana može da poveća rizik od depresije. S druge strane, čak i kratko ograničenje vremena provedenog na društvenim mrežama može pozitivno da utiče na psihičko stanje, objašnjava doktorka medicinskih nauka i vanredna profesorka Katedre za kliničko zdravstveno modeliranje i personalizovanu medicinu Novosibirskog državnog univerziteta (NSU) Marija Matvejeva.
"Studije pokazuju da 6 ili više sati vremena ekrana dnevno povećava rizik od depresije, dok ograničavanje društvenih mreža na oko 30 minuta dnevno može poboljšati blagostanje“, rekla je Matvejeva.
Ona je objasnila da čitanje sa ekrana često podrazumeva multitasking zbog neprestanih obaveštenja i poruka koje prekidaju pažnju.
"Primamljivo je da pređete da jedne na drugu karticu ili poruku. Ovo razbija fokus, a mozgu je teže da temeljno obradi tekst, uhvati kontekst i zapamti detalje", navela je ona.
Upozorava da vremenom takav obrazac može da oteža dugotrajno usmeravanje pažnje na jedan zadatak i održavanje koncentracije.

Stručnjak ističe i da prilikom čitanja sa ekrana često koristimo nelinearne strategije, poput pretraživanja po ključnim rečima, brzog pomeranja sadržaja i procenjivanja teksta na osnovu naslova. Iako nam takav pristup ubrzava pronalaženje informacija, on dovodi do fragmentarne percepcije, zbog čega je teže zapamtiti detalje i sagledati celinu.
Kako je istakla, studije potvrđuju da su razumevanje i pamćenje informacija prilikom čitanja sa ekrana često slabiji nego kada se čita sa papira, a ta razlika je posebno izražena kod složenijih tekstova, prenosi "RIA Novosti".
Njeno mišljenje podržavaju i rezultati jednog psihološkog istraživanja koje ukazuje na povezanost prekomerne upotrebe mobilnih telefona i osećaja otuđenosti.
Prema nalazima studije, štetna upotreba telefona podrazumeva stalno prebacivanje između aplikacija, gubitak kontrole nad vremenom provedenim ispred ekrana i zanemarivanje obaveza, što može da bude povezano sa lošijim mentalnim zdravljem, narušenim odnosima i slabijim akademskim rezultatima.
U jednomesečnoj studiji, u kojoj su praćene svakodnevne navike više od stotinu studenata, pokazano je da postoji dvosmerna veza između korišćenja telefona i osećaja nefokusiranosti. Dani sa više vremena provedenog uz telefon često su bili praćeni većim osećajem otuđenosti narednog dana, dok su periodi dosade i slabije koncentracije povećavali verovatnoću da će sutradan više vremena biti provedeno ispred ekrana.
Tako nastaje začarani krug: skrolovanje kratkoročno može da ublaži dosadu, ali dugoročno dodatno produbljuje problem. Zbog toga stručnjaci smatraju da nije dovoljno samo smanjiti vreme provedeno uz telefon, već ga je potrebno zameniti konkretnim i smislenim aktivnostima, poput sporta, hobija, strukturisanih obaveza ili perioda učenja i rada bez telefona.



