Društvo

Borovnice i brusnice mogu da uspore starenje ćelija, pokazalo istraživanje

Bobičasto voće, posebno borovnice i brusnice, sadrži jedinjenja koja bi mogla da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze tkiva, pokazalo je istraživanje.
Borovnice i brusnice mogu da uspore starenje ćelija, pokazalo istraživanjeGetty © Lilit Amirkhanian

Polifenoli iz tamno obojenih bobica, poput borovnice ili brusnice, mogu da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze tkiva, ukazuje istraživanje međunarodnog tima naučnika u kojem su učestvovali i istraživači Surgutskog univerziteta.

Istraživanje je bilo usmereno na polifenole - jedinjenja koja biljke proizvode kako bi se zaštitile od ultraljubičastog zračenja, štetočina i bolesti. Osim zaštitne uloge, ova jedinjenja doprinose karakterističnoj boji plodova, a mogu da im daju i gorak ukus.

Polifenolima se pripisuju antioksidativna i antiinflamatorna svojstva, kao i sposobnost da utiču na brojne metaboličke procese. Poslednjih godina sve više se ispituje i njihov geroprotektivni efekat, odnosno sposobnost da zaštite ćelije od ubrzanog starenja, objasnila je Ljudmila Kovaljenko iz Surgutskog univerziteta.

Upravo je taj efekat polifenola iz bobica koje rastu na severu Rusije i u subpolarnim oblastima potvrđen u istraživanju, a najizraženiji je bio kod borovnice i divlje borovnice.

Istraživači su utvrdili da polifenoli iz borovnice, divlje borovnice, brusnice mogu da utiču na procese starenja ćelija, odnosno senescencije, kao i na procese fibroze tkiva. Time su dodatno potvrđena ranija saznanja o geroprotektivnom dejstvu polifenola, koja su, između ostalog, opisana i kod polifenola iz grožđa, navela je Kovaljenko.

Fibroza je proces prekomernog stvaranja vezivnog tkiva u organima, koji može da naruši njihovu normalnu strukturu i funkciju. Najčešće zahvata pluća, jetru i bubrege, ali može da se javi i u crevima i srcu. Do njenog razvoja mogu dovesti hronične upale, nedostatak kiseonika i oštećenja tkiva.

Polifenoli bobica sa severa mogli bi da pomognu u kontroli procesa fibroze, smanjenju verovatnoće njenog nastanka i usporavanju njenog razvoja, navela je Kovaljenko. Posebna pažnja u istraživanju posvećena je fibrozi pluća, koja je na severu učestalija, a dodatno je privukla pažnju zbog toga što je bila jedna od češćih posledica pandemije kovida 19.

Zaključci istraživanja mogli bi da se odnose i na fibrozu pluća koja se razvija posle upale pluća, kod autoimunih i profesionalnih oboljenja, kao i na idiopatsku fibrozu, čiji uzrok nije poznat.

Na osnovu ispitanih polifenola već u bliskoj budućnosti mogli bi da se razvijaju funkcionalni prehrambeni proizvodi sa zdravstvenim efektima, dok bi dugoročno mogli da posluže i kao osnova za razvoj lekova za lečenje fibroze, navela je Kovaljenko, a prenose RIA Novosti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Biomedicines.

image
Live