
Analiza male mature: Đaci u više od 60 odsto okruga ispod proseka

Osmaci u više od 60 odsto okruga u Srbiji ostvarili su "ispodprosečna postignuća" na sva tri testa u okviru male mature, koja je polagana u junu ove godine. Učenici iz Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda i Nišavskog okruga ostvarili su iznadprosečne rezultate na sva tri testa, dok su najniža postignuća ostvarili učenici iz Kraljeva.
To je pokazao Izveštaj o rezultatima završnog ispita na kraju osnovnog obrazovanja u školskoj 2025/2026. godini koji je uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. U izveštaju su prikazani rezultati završnog ispita za 56.720 učenika koji su nastavu pohađali na srpskom jeziku i polagali ispit u junu 2026. godine.

Prosečno postignuće učenika na testu iz srpskog jezika i književnosti, izraženo u poenima, iznosi 10,69, iz matematike 13,03 i 14,49 na trećem testu. Na testu iz biologije prosečno postignuće je 13,61, iz fizike 17,27, iz geografije 14,75, iz hemije 15,43 i iz istorije 13,26, od mogućih 20 poena.
Devojčice su uspešnije od dečaka na sva tri testa, pri čemu su razlike veće na testu iz srpskog jezika i književnosti nego na druga dva testa. Utvrđeno je da učenici koji imaju više ocene postižu bolje rezultate na testovima. Međutim, očekuje se da ta povezanost bude izraženija, pre svega kada je reč o trećem testu.
U izveštaju se navodi da pregled zaključnih ocena u osmom razredu, iz predmeta koji se polažu na maloj maturi, pokazuje da iz matematike približno trećina učenika ima najnižu ocenu, a nešto manje od trećine najvišu. Iz fizike i hemije oko 25 odsto đaka ima najnižu ocenu, a oko 30 odsto najvišu. Što se tiče geografije tu 42 odsto učenika ima peticu, dok prilično ujednačen broj učenika ima ocene 3 i 4 (oko petina).
"Iako je utvrđeno da postoji povezanost između ocena i postignuća na testovima, očekivalo bi se da ona bude nešto viša. Razlozi za ovakav rezultat se mogu objasniti činjenicom da je zaključna ocena sumiranje celokupnog rada učenika u toku školske godine, a rezultati završnog ispita su proizvod specifične i stresne situacije u kojoj se ispituju samo određeni segmenti nastavnog programa. Bez obzira na to, poželjno je da korelacija između školskih ocena i postignuća na testovima bude nešto viša i stoga je neophodno kontinuirano unapređivati i kvalitet školskog ocenjivanja i završni ispit", stoji u izveštaju.
Bez bodova na testovima
Bilo je i učenika koji su ostali bez poena na testovima. Iz srpskog je kod 50 đaka kao skor upisano 0 poena, na testu iz matematike 17 učenika je bilo bez poena, a na trećem testu 10 - iz biologije petoro, iz geografije četvoro, iz hemije i istorije po jedan učenik.
Najviše đaka je ostvarilo maksimalan broj poena na trećem testu - 5.077 (8,9 odsto), zatim na testu iz matematike 1.892 (3,3 odsto), a najmanje iz srpskog jezika i književnosti 138 (0,2 odsto). Kada je reč o predmetima koje su učenici polagali na trećem testu, najveći broj učenika je bez greške uradio test iz fizike - 26,7 odsto, iz hemije 13,9, geografije 11,8 odsto, istorije 4,7 i biologije 1,2 odsto.
Svaki osmi svršeni osnovac je nosilac diplome "Vuk Karadžić". Prosečno postignuće vukovaca na sva tri testa je, kao što je i očekivano, više u odnosu na republički prosek.
Broj učenika nosilaca Vukove diplome iznosi 7. 403, odnosno 13,1 odsto. Okruzi u kojima se beleži najveći broj učenika nosilaca Vukove diplome su: Nišavski (21 odsto), Pčinjski (19,2 odsto) i Jablanički (18,1odsto), dok su okruzi sa najmanje Vukovih diploma: Mačvanski (8,4), Kosovsko-pomoravski (8,6), Kolubarski (9,1)", stoji u izveštaju.
"Najmanje prosečno postignuće vukovaca beleži se u Kosovsko-pomoravskom, Zaječarskom, Raškom 2 - Novi Pazar i Jablaničkom okrugu. Imajući u vidu da se radi o izuzetnim učenicima, očekuje se da njihova postignuća budu u proseku bar za jednu standardnu devijaciju veća u odnosu na republički prosek. Međutim, to nije slučaj sa određenim brojem okruga, a najizraženije je u pomenutim okruzima", navedeno je u izveštaju.




