Društvo

Da li zabrana društvenih mreža za decu zaista donosi rezultate? Nova studija traži odgovor

Da li bi deca bila zdravija, bolje spavala i više se kretala kada bi im pristup društvenim mrežama bio ograničen - ili bi se problemi samo nastavili ili čak pogoršali? Naučnici pokreću veliko istraživanje kako bi utvrdili šta se zaista menja kada se deci zabrani korišćenje društvenih mreža i kako takva ograničenja utiču na njihovo mentalno zdravlje i svakodnevni život.
Da li zabrana društvenih mreža za decu zaista donosi rezultate? Nova studija traži odgovorGetty © Jacob Wackerhausen

Zabrana društvenih mreža za decu mlađu od 16 godina širom sveta se sve češće razmatra kao način zaštite mladih od potencijalno štetnih sadržaja i uticaja digitalnog okruženja. Ipak, dok jedni smatraju da bi ograničenje pristupa moglo da poboljša mentalno zdravlje dece, drugi upozoravaju da bi ono moglo da naruši njihove društvene veze ili da bude lako zaobiđeno.

Da bi se utvrdilo šta se zaista dešava kada se takve mere primene, pokrenuta je velika naučna studija u kojoj će učestvovati više od 300.000 mladih ljudi širom Velike Britanije, a deset istraživačkih projekata ispitivaće kako ograničenje korišćenja društvenih mreža utiče na različite aspekte njihovog života.

Istraživači će upoređivati stanje pre i posle uvođenja zabrane za mlađe od 16 godina, koja se u Velikoj Britaniji očekuje u proleće 2027. godine. Cilj nije samo da se utvrdi da li ograničenja donose promene, već i da se razume zašto do njih dolazi i na koje grupe mladih najviše utiču.

Oko zabrane društvenih mreža za decu vode se brojne rasprave, ali naučni dokazi o tome kako njihovo korišćenje i ograničenje pristupa utiču na mentalno zdravlje mladih i dalje su veoma ograničeni. Zato istraživači ne žele samo da utvrde da li su društvene mreže štetne ili korisne, niti da li zabrane daju rezultate, već da ispitaju da li promena digitalnog okruženja zaista dovodi do poboljšanja mentalnog zdravlja i opšteg blagostanja dece i adolescenata.

Šta će studija pratiti

Naučnici neće pratiti samo mentalno zdravlje i opšte blagostanje dece, već i njihovu fizičku aktivnost, kvalitet sna, korišćenje društvenih mreža, ponašanje i uspeh u školi i prisustvo na nastavi.

Poseban deo istraživanja biće posvećen i tome da li se rizični sadržaji, poput materijala koji se odnose na samopovređivanje, samoubistvo i poremećaje u ishrani, nakon uvođenja zabrane premeštaju sa jedne internet platforme na drugu.

Još jedan cilj istraživanja je da se utvrdi kako ograničenja utiču na odnose unutar porodice, ali i da li mogu da izazovu sukobe između roditelja i dece. Tim naučnika će takođe ispitivati da li deca i adolescenti pronalaze načine da zaobiđu zabranu i nastave da koriste društvene mreže.

Zabrane se razmatraju širom sveta

Australija je prošle godine uvela zabranu za mlađe od 16 godina, dok slične mere razmatraju i druge zemlje, među kojima su Kanada, Grčka, Danska, Velika Britanija...

Međutim, mišljenja o opravdanosti i mogućim posledicama ovakvih mera su podeljena. Dok neki upozoravaju da bi zabrana mogla da uskrati važan prostor za druženje deci koja se oslanjaju na društvene mreže radi održavanja prijateljstava, drugi smatraju da će mladi pronaći načine da zaobiđu ograničenja ili da će zabrana doneti potencijalno negativne posledice po ponašanje dece.

Upravo zato istraživači žele da utvrde ne samo da li zabrana može da donese promene, već i kakve će one biti, koga će najviše pogoditi i da li će se njeni efekti zaista osetiti u svakodnevnom životu mladih, prenosi "Gardijan".

image
Live