Magazin

Šta se krije ispod Kremlja

Najveća evropska tvrđava u samom centru Moskve, Kremlj, nije samo istorijski centar grada - upravo za njegovim zidinama nalazi se zvanična rezidencija predsednika Ruske Federacije. Kao i svaka druga, i ova tvrđava u sebi krije brojne tajne: vekovima kruže priče kako se ispod temelja Moskovskog Kremlja nalaze tajni prolazi i bunkeri, Metro - 2 i biblioteka Ivana Groznog. Otkrivamo šta je od toga istina, a šta samo mit.
Šta se krije ispod Kremlja© pexels/Ramon Perucho

Mnogi istraživači i arheolozi posvetili su svoju karijeru istraživanju Kremlja, pa čak i život, pokušavajući da ispod površine zemlje pronađu biblioteku Ivana Groznog ili podzemne prolaze koji će voditi u druge delove grada. Do danas ostala je misterija šta se zapravo tamo krije i da li je ono što je otkriveno, otkriveno tek da arheolozima "zamaže oči", dok se u pozadini krije još mnoštvo neistraženih i strogo čuvanih objekata. Priče i legende koje postoje oko Kremlja pričaju se vekovima, a ono što je sigurno jeste da zanimljiva otkrića tek predstoje, budući da istraživanja još uvek traju. Koje tajne krije podzemlje Kremlja?

Grad ispod grada i Metro - 2

Možda i omiljena legenda koja se vezuje za podzemlje Kremlja jeste ona o postojanju podzemnog grada i Metroa -2 . Navodno, ispod površine Crvenog Trga nalazi se čitav grad, koji ima i sopstveno zvezdano nebo, baš kao u planetarijumu, dok ispod mauzoleja Lenjina leži elektrotehnički sistem ogromne snage koji je omogućavao funkcionisanje podzemnog grada i metroa. Kada je grad napravljen niko sa sigurnošću ne može reći, a sudeći po legendama koje kruže, sagrađen je između 1940. i 1950. godine, kada su postojale ozbiljne pretpostavke da je treći svetski rat na pomolu: grad ispod grada i poseban sistem metroa obezbedio bi zaštitu velikom broju ljudi od nuklearnog napada.

Mreža tajnih prolaza i tunela

Ono što je sigurno jeste da se ispod površine moskovskog Kremlja, kao i svake druge srednjovekovne tvrđave, nalazi čitava mreža tajnih prolaza i tunela, čiji je jedan deo služio da odvod podzemnih voda. Međutim, najčešća zabluda koja se za ovaj sistem vezuje jeste da ovi prolazi datiraju još iz vremena drvenog ili belokamenog (kroz istoriju, Kremlj je bio sagrađen i od belog kamena) Kremlja koji je sagrađen u vreme Dmitrija Donskog - savremeni Kremlj sagrađen je za vreme vladavine Ivana Velikog.

Krajem 15. veka bilo je jasno da u izvornom stanju Kremlj ne može da pruži zaštitu u slučaju vojnih konflikata, budući da njegove zidine ne bi mogle izdržati nova oštećenja. Ivan je pozvao italijanske arhitekte i građevince, koji su Kremlj restaurirali: napravljeni su podzemni tuneli i prolazi, obnovljene zidine i sagrađeni crkva i dvorac velikog kneza. Najveća misterija krije se u tajnom bunkeru ispod Troicke kule: navodno su Italijani konstruisali bunker tako da bude povezan sa rekom Moskvom, kako bi u slučaju napada na tvrđavu vladari mogli da se bezbedno spuste do reke i usput poslušaju da li neprijatelj pravi iskope kako bi minirao njene zidine.

Biblioteka Ivana Groznog

Već nekoliko vekova arheolozi "razbijaju glavu" kako da pronađu "Liberiju", biblioteku Ivana Groznog. Car Ivan se 1560-ih godina svojom bibliotekom pohvalio pastoru Johanu Vetermanu, koji je o njoj pisao kao o najdragocenijem dragulju sakrivenom pod svodovima Kremlja, a od tada, biblioteku bezuspešno traže. Prema predviđanju, u njoj se mogu nalaziti i knjige neverovatne istorijske i kulturne vrednosti koje su pripadale Sofiji Paleolog, babi Ivana Groznog i sestričini poslednjeg vizantijskog imperatora, Konstantina XI Paleologa.

Riznice blaga

Podzemlje Kremlja projektovano je da odgovara bezbednosnim zahtevima, koje su čak i u stara vremena bila na najvišem mogućem nivou. Vladarske porodice bile su jako imućne: zlato, drago kamenje, skupoceni nakit koji se sa kolena na koleno prenosio kroz vekove - sve se moralo skladištiti daleko od očiju radoznale posluge, ali i, ne daj bože, pljački ili požara. Za potrebe čuvanja blaga ispod Kremlja su postojali skriveni prolazi, podrumi, kao i četiri posebno opremljene podzemne prostorije koje su se prostirale i do 50 metara dužine, od cigala i kamena, pretpostavlja se za najvrednije dragocenosti.

Najčudniji pronalasci iz podzemlja

Samo postojanje podzemnog dela Kremlja nije nešto neuobičajeno. Većina drevnih zamkova i tvrđavama imala je prostorije i ispod površine zemlje, u kojima su se najčešće čuvali oružje, namirnice i stvari od vrednosti. Neobični su najčešće pronalasci iz tih katakombi, koje o prošlim vremenima ali i svojim stanovnicima otkrivaju do tada nepoznate činjenice. Tako su, na primer, u podzemnim delovima Kremlja pronađeni ostaci vojnika u uniformama, razne sprave za mučenje neprijatelja, mistična kocka za koju se pretpostavlja da je služila za gatanje, ali i grobnica sa lutkom u prirodnoj veličini koja je bila obučena u svečane haljine.

image