Magazin
"Mame influenseri" prouzrokuju nesigurnost kod novih mama, pokazala je studija
Nasmejana beba, uredna i čista kuća, srećan muž, kuvanje ukusne i zdrave hrane za porodicu svakog dana, savršena šminka, frizura, odeća... Ovo su samo neki od glavnih elemenata "mama influensera", koje mnogim novim mamama postaju izvor motivacije na početku majčinstva. Međutim, otkriveno je da gledanje ove vrste sadržaja može da ima više negativnih, nego pozitivnih strana.
"Mame influenseri", koje se oslanjaju na idealizovan prikaz majčinstva koji navodno služe kao "primeri roditeljstva" i "davanje saveta", mogu biti više štetne nego korisne za neke nove mame, prema novim nalazima.
Otkriveno je da "ulepšane" predstave odgajanja dece (čista kuća, mama koja je uvek našminkana, isfenirana, deca i muž koji su uvek radosni) više prouzrokuju zavist kod novih mama, nego bilo koju vrstu inspiracije, kao i da nisu pouzdani izvor informacija o roditeljstvu.
Nakon anketiranja skoro 500 mama, istraživači sa Univerziteta Nebraska-Linkoln su analizirali da li određene osobine ličnosti mogu učiniti neke ljude podložnijim negativnim efektima idealizovanih prikaza majčinstva na internetu.
Otkrili su da su one koje su više orijentisane na društveno poređenje (to jest, većom tendencijom da se porede sa drugim ljudima) bile negativnije pogođene glamurizovanim objavama na društvenim medijima.
Pored toga, ove majke imale su veće šanse da postanu manje sigurne u sopstvene roditeljske sposobnosti nakon posmatranja objava "mama influenserki". Iznenađujuće je bilo da količina samopoštovanja svake anketirane mame nije bio faktor.
"Svi imamo tendenciju da se poredimo, ali neki od nas su skloniji upoređivanju od drugih", rekla je vodeći istraživač Sijera Kirkpatrik, prenosi "Njujork post".
"Ako znamo kako ovi postovi utiču na majke i da su štetniji za određene mame, onda nam to pomaže, sa stanovišta strateške zdravstvene komunikacije ili stanovišta zdravstvenih radnika."
Istraživači veruju da utvrđivanje ko bi mogao biti ranjiviji na negativne uticaje društvenih mreža, može omogućiti stručnjacima da intervenišu pre nego što negativni uticaj počne.
Još jedno interesantno otkriće je bilo da se prikaz "savršenog majčinstva" znatno smanjio kada bi se gledale video objave, a ne fotografije.
"Mislim da je uz fotografiju jednostavnije uhvatiti tačno ono što želite i izostaviti sve ostalo", smatra Kirkpatrik. Ipak, nalazi su pokazali da čak i video snimci mogu dovesti do toga da neke majke počnu da se porede sa onim što vide na ekranu i sumnjaju u sebe i svoje sposobnosti.
Postoje stvari koje idealizacija majčinstva pogoršava iskustvo za nove mame. Na primer, brojne mame influenseri će da preporučuju određene proizvode koje "svaka mama mora da ima", kao što su skupe kolevke, odeća, posebne flašice, što samo stvara dodatni pritisak na mame. Pored toga, snimci "tipičnog dana", u kome majke stižu da se brinu o deci, da pripremaju obroke, čiste, doteruju se i posvećuju partneru.
Istraživanje od prošle godine, koje je obuhvatilo 2.000, majki pokazalo je da se trećina ponekad oseća kao da su "loša mama", a više od tri četvrtine tvrdi da društvene mreže vrše pritisak na mame, jer diktiraju kako nove majke treba izgledaju ili da se ponašaju (77 odsto).
Istraživanje je takođe pokazalo da većina mama koje su čule za "mama influensere" gledaju njihov sadržaj (83 odsto), ali 65 odsto ovih ispitanika se oseća nesigurno nakon gledanja ovog sadržaja, dok svaki sedmi ne veruje da ove mame realno prikazuju majčinstvo.
Negativni uticaji društvenih medija na mentalno zdravlje nisu novitet, ali važno je obratiti pažnju na efekat koji mogu imati na nove majke. Roditeljstvo nije jednostavno, posebno za one koji se prvi put nalaze u ulozi majke, a dodatni pritisak i očekivanja mogu samo da otežaju ovaj period.
Stručnjaci savetuju da se nove majke ne oslanjaju na društvene medije kada traže savete za roditeljstvo, već da traže informacije od poverljivih izvora i da se ne ustručavaju od traženja pomoći kada osećaju preveliko opterećenje.
