Svet

U susret samitu veka: Putin, Si i Tramp za istim stolom? | Dan uveče

Može li Evropa da nastavi sa destruktivnom politikom dok Vašington menja pristup i gde je njeno mesto između SAD, Rusije i Kine u emisiji "Dan uveče" komentarisali su Igor Mekina, novinar, i Vladimir Kršljanin, diplomata i književnik
U susret samitu veka: Putin, Si i Tramp za istim stolom? | Dan uveče© РТ Балкан

Na samitu APEK-a u novembru, za istim stolom mogli bi da se nađu Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp. Da li bi njihov susret mogao da promeni odnose velikih sila i otvori put ka drugačijem svetskom poretku? Dok Bela kuća, barem zvanično, intenzivira diplomatiju prema Moskvi i Kijevu, Evropska unija kao da bira drugačiji, sve destruktivniji put. Istovremeno, politička slika Evrope menja se iznutra, a uspeh AfD-a u Nemačkoj dodatno dovodi u pitanje dosadašnji kurs Brisela.

Može li Evropa da nastavi sa takvom politikom dok Vašington menja pristup i gde je njeno mesto između SAD, Rusije i Kine u emisiji "Dan uveče" komentarisali su Igor Mekina, novinar, i Vladimir Kršljanin, diplomata i književnik.

Dok svet prolazi kroz sve intenzivnije geopolitičke promene, sve je više reči o mogućem trilateralnom susretu Vladimira Putina, Si Đinpinga, i Donalda Trampa, kao nečega što bi barem malo moglo da ublaži turbulencije i dovede do većeg razumevanja između tri vodeće svetske sile.

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov je rekao da bi upravo do takvog susreta moglo da dođe na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje koji se održati u kineskom gradu Šenžen 18. i 19 novembra.

Dok je Bela kuća saopštila da još ne postoje informacije o učešću na samitu, Ušakov, koji se obraćao medijima u utorak posle telefonskog razgovora Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa, rekao je da je o takvom sastanku bilo reči.

Do telefonskog razgovora došlo je nakon nove runde takozvane "šatl diplomatije", tokom koje su dvojica Trampovih izaslanika, Stiven Vitkof i Džared Kušner, posetili Moskvu i Kijev i razgovarali sa tamošnjim visokim zvaničnicima. Razgovori su ocenjeni kao pozitivni, i usaglašen je nastavak diplomatskih kontakata, saopšteno je iz Kremlja.

Evropska unija, međutim, nije bila uključena u pregovore, za koje je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao da "smrtno plaše" lidere bloka.

Dok ukrajinski mediji prenose da su uslovi koje su Vitkof i Kušner isporučili Kijevu gori nego prethodni put, i da navodno podrazumevaju izmenu Ustava Ukrajine i zvanično priznavanje novih ruskih teritorija, portparol Kremlja Dmitirij Peskov rekao je da će uslovi za zaključenje mira u budućnosti biti gori po Kijev, ali i da bi uključivanje predstavnika evropskih zemalja, pre svega Nemačke, Francuske i Velike Britanije, zakomplikovalo pregovarački proces.

Vladimir Kršljanin je rekao da smatra da će do sastanka tri svetska lidera svakako doći, zato što postoji potreba kod svih strana za tim.

"Ono što mi nesvesno grešimo, a možda tom greškom činimo kolektivnu sugestiju tog samita, da bi trebalo da se ugledaju na Jaltu i susret Staljina, Ruzvelta i Čerčila. Međutim, okolnosti u svetu su mnogo drugačije i teško da može da se postigne taj stepen ravnopravnosti, pa čak i produktivnosti. Ovde se radi o tome da se postigne neki dogovor koji bi smanjio tenzije na globalnom nivou. U toku su dva globalna ratna sukoba, u koje su upletene dve od ovih strana, pa čak i Kina indirektno, jer joj su joj i Rusija, Iran i SAD značajni ekonomski partneri", ukazao je Kršljanin.

On je podsetio da bi, pre tog potencijalnog trilateralnog sastanka, trebalo da se održi samit BRIKS-a, koji je, kako je objasnio, mnogo bitniji za svet, nego susret tri lidera trenutno.

"Na samitu će se sresti Putin i Si Đinping, a potom sledi i poseta Sija Americi. Ti susreti će biti priprema i za taj trojni samit. Verujem da će se više stvari odlučiti na tim bilateralnim sastancima. Sasvim je moguće da u novembru dođe do preloma u vođenju rata i u Ukrajini i u Iranu. Stanje na terenu je takvo, da bi jedino Amerika mogla da ga produži i to dizanjem nivoa sukoba maltene na nivo nuklearnog rata. On više nema na osnovu čega da se produžava i očigledno je da Zapad gubi", istakao je Kršljanin.

On je ukazao i da Tramp tekuće pregovore želi da predstavi kao svoju pobedu.

Novinar Igor Mekina je rekao da smatra da Kina ne može da preuzme ulogu posrednika u rešavanju ukrajinskog sukoba, pre svega zbog toga što je sa druge strane SAD, odnosno predsednik koji nije sposoban da održi reč, tako da se postavlja pitanje da li uopšte ima smisla pregovarati.

"Naravno, svi pregovaraju, ali zbog toga što imaju svoje interese u tome. Pregovori između Rusije i SAD sigurno omogućavaju manji dotok oružja iz SAD ka Ukrajini, jer SAD pokušavaju bar delimično da odigraju neku ulogu posrednika. Zbog takvih stvari treba ostati u pregovorima, ali veliko je pitanje da li će oni i doneti nešto dobro", smatra Igor Mekina.

On je napomenuo da isto važi i za Kinu i SAD, jer je Tramp praktično započeo ekonomski rat sa Pekingom na početku mandata, ali je brzo odustao, jer je Kina upotrebila svoje "tajno oružje", odnosno zabranila izvoz retkih metala.

Mekina je podsetio da je i Tramp bio u Kini, ali da nije bilo nekog značajnog dogovora, osim obećanja o jačanju saradnje i da nije bilo većih strateških tema, jer su jednostavno Kina i Amerika na suprotnim pozicijama.

"Dobro je da ima takvih sastanaka, bolje je da razgovaraju, nego da se gledaju preko nišana. SAD i dalje idu u svom pohodu prema Istoku i pokušavaju da prošire svoj uticaj, dok Kina ima drugačiju viziju, bar formalno, progresa svih država. Kina u celoj svoj istoriji nije imala tendencije da postane hegemon i nema razloga da ne verujemo da ne želi ni sada. Kina predstavlja jedan od faktora stabilizacije sveta", smatra Mekina.

Live