
Stanje raspada: Kakva EU dočekuje Kanadu kao "pridruženog člana" | Dan uveče

Dok Evropska unija zalazi u sve veće dugove, energetska stabilnost postaje sve neizvesnija, stanje Ukrajine na frontu postaje sve lošije, a takozvani sanitarni kordon oko antisistemske Alternative za Nemačku puca, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom godišnjem obraćanju uverava građane bloka u bolju budućnost.

Međutim, čini se da je njeno obraćanje otvorilo više pitanja nego što je pružilo odgovora.
Vest koja je privukla najviše pažnje bio je proglas Kanade za ono što je nazvano "pridruženim članom" EU – inače kategorije koja nema nikakvu pravnu osnovu u osnivačkoj povelji niti drugim pravnim aktima bloka – usled sve češćih nesuglasica između Brisela i Vašingtona, ali i Vašingtona i Otave.
Zajedno s tim, Fon der Lajen je predložila novi korak u militarizaciji Evrope, u vidu osnivanja novog formata za vojnu saradnju koji bi uključivao Kanadu ali i Veliku Britaniju, a koji bi, kako je rekla, podrazumevao mehanizam poput Člana 4 povelje NATO-a.
Dok se hvalila kako je Evropska unija povećala vojnu potrošnju za 80 odsto u proteklih pet godina, Fon der Lajenova je najavila nove vojne projekte, uključujući novi ukrajinsko-evropski PVO sistem pod imenom projekat "Freja", ali i preusmeravanje preostalih sredstava iz kolektivnog zajma EU za naoružavanje ka Ukrajini.
O svemu tome, kao i o ostalim segmentima izveštaja predsednice Evropske komisije, u emisiji "Dan uveče" govorili su novinar Slavoljub Kačarević i analitičar Dušan Berak.
"Očigledno je to nekakav propagandni trik koji nema mnogo veze sa realnošću, osim što verovatno treba da posluži da se provocira SAD i da pokažu da postoji hrabrost da se suprotstave Trampu i njegovoj politici prema Kanadi i Evropi, koja je zaista sve stroža", počeo je Kačarević.
Novinar je otkrio je da je briselski list "Politiko" preneo izjave većeg broja evropskih poslanika i viđenijih ljudi, i da niko ne zna o čemu se tu radi.
"Sad je to nekakav manevar za koji nema nikakvog osnova. Ne postoji bilo kakav pravni osnov za tako nešto, niti je bilo obavešten o tome", dodao je.
Dušan Berak je na startu istakao da ne želi da komentariše govor Ursule fon der Lajen kao jedan "briselski ritual", nego da govori o onome što isti otkriva.
"Otkriva da Evropska unija više ne veruje u sopstvene institucije. Više ne veruje ni u Ameriku i pokušava da se preoblikuje, što njeni osnivači nikada nisu ni predviđali, a kamoli predvideli", naveo je Berak.
Ponovio je da status pridruženog člana ne postoji ni u jednom osnivačkom ugovoru EU, već predstavlja ad hok političku konstrukciju. Veruje da to nije proširenje, nego priznanje krize.
"Kada institucija nudi status koji ni sama nije predvidela, to znači da postojeći okvir više ne radi", izjavio je analitičar iz Beča i u čitavu jednačinu uveo i ekonomski faktor.
"Ako Brisel ne može da kontroliše sopstveno, unutrašnje tržište, kako će kontrolisati treću zemlju koja se geografski nalazi van Evrope. Ovo se dešava dok Kanada vodi trgovinski rat sa Trampovom administracijom i zato je Tramp iznosio kontradiktorne izjave. I sada, EU i Kanada se približavaju ne zato što su bliske, nego zato što su obe pod pritiskom Vašingtona i, donekle, Londona i Pekinga. Uvek apostrofiram da London drži te uzde", kazao je Berak.
Kačarević smatra da Fon der Lajenova ne želi da polaže račune nikome, niti da traži bilo čiji pristanak, a da je ono što je ponudila Kanadi, već nudila Ukrajini i Moldaviji.
Ipak, on je poseban osvrt napravio na najavu formiranja takozvanog Evropskog bezbednosnog saveta, koji bi, pored zemalja EU, činile i Kanada i Velika Britanija, a koji bi se, kada god bi bilo potrebno, ekspresno sastajao oko koordinisanja bezbednosnih aktivnosti.
"Ona je govorila tom prilikom i o članu NATO pakta koji kaže da je svaka članica saveza zaštićena od ostalih. U slučaju napada spolja, svi skaču da je brane. To bi sada trebalo da se primeni i u ovoj novoj formi vojne odbrambene organizacije Evropske unije i saveznika", nagovestio je Kačarević.
Berak je pokušao da pronađe drugačiji ugao gledanja.
"Ovo nije dopuna NATO-a, ovo je jedan rezervni plan. Kada pravite paralelnu strukturu u kojoj nema Amerike, vi šaljete poruku da ne verujete da će Amerika uvek biti tu. To je jedna tiha erozija poverenja u famozni Član 5. Evropa ne gradi most prema Americi, nego jedan rezervni izlaz. Barem pokušava da ga napravi", poručio je Dušan Berak.
Za kraj, novinar je pokušao da objasni šta je razlog ovakvog predloga Ursule fon der Lajen.
"Zašto je to urađeno? Pretpostavljam da bi se Trampu stavio prst u oko", zaključio je Slavoljub Čakarević.





