Šta čeka Kosovo i Metohiju nakon političkih promena u Srbiji? | Dan uveče

Političke promene u Srbiji koje su započete nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu pre nešto više od dve godine, a koje su kulminirale pobedom Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra, mogle bi da se odraze i na dešavanja na Kosovu i Metohiji, kao i na položaj srpskog naroda u južnoj pokrajini.
U Memorandumu o Kosovu i Metohiji, koji su predstavnici studentskog pokreta objavili u maju ove godine, ističe se da su Kosovo i Metohija neotuđivi i sastavni deo Srbije, kao i da je njihova borba za KiM "istovremeno borba za naš obraz, našu kulturu i našu budućnost u porodici ravnopravnih naroda sveta".
U programu Studentske liste koji je objavljen uoči izbora, ističe se da nova vlada neće dozvoliti učlanjivanje takozvanog Kosova u međunarodne organizacije, kao i da će poseban napor biti uložen u unapređenje položaja Srba na Kosovu i Metohiji.
Posebnu pažnju privukla je najava da će svi do sada postignuti sporazumi o Kosovu i Metohiji biti podvrgnuti proceni ustavnosti, te da će, kako se navodi, svi odgovorni predstavnici odlazećeg režima biti procesuirani za sva potencijalna krivična dela u vezi sa sklapanjem neustavnih sporazuma.
Poslanik Studentske liste i docent na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Jugoslav Gašić izjavio je da se pomoć koju građani na KiM dobijaju iz Srbije neće prekidati, ali i da nove vlasti u Beogradu neće sarađivati sa Srpskom listom.
O dešavanjima u Beogradu oglasio se i prištinski premijer Aljbin Kurti, koji nije gubio vreme i svega nekoliko dana nakon izbora objavio je svoju "listu želja": govoreći u Parizu, on je poručio da bi nove vlasti u Beogradu trebalo da "prihvate realnost 21. veka i priznaju (takozvano) Kosovo", kao i da bi Srbija trebalo da odustane od, kako tvrdi, "agresivne kampanje protiv međunarodnog priznanja".
O svemu tome, kao i o budućnosti Srba na KiM kada je ukinut niz srpskih institucija, u emisiji "Dan uveče" govorili su Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti i istoričar dr Igor Vukadinović.
"Prvo što čeka nove vlasti u Srbiji jeste to kakvi će institucionalni aranžmani biti u Vladi Srbije vezano za Kosovo i Metohiju. Da li će Kancelarija za Kosovo i Metohiju nastaviti da postoji, šta će biti njene nadležnosti, da li će se možda razmišljati o ponovnom uspostavljanju Ministarstva za Kosovo i Metohiju, i uopšte kakav će institucionalni stav biti prema tome šta je KiM u Srbiji", počeo je Vujinović.
"Ustav kaže da je deo naše teritorije, Ustav kaže da je to autonomna pokrajina, ali mi vidimo da od donošenja Mitrovdanskog ustava nije urađen nijedan korak prema, na neki način, institucionalizaciji te autonomne pokrajine", dodao je.
Kako kaže, nova vlast će morati da odluči šta će biti njena paradigma u odnosu prema građanima na Kosovu i Metohiju, posebno u svetlu toga da su oni većinski podržali Srpsku naprednu stranku i prethodnu garnituru vlasti.
"Ovo što je gospodin Gašić je nešto što je bilo očekivano da će se desiti – da Srpska lista nije saradnik Beogradu, što je potpuno, po mom mišljenju, nepotrebno. To su legitimni predstavnici Srba na KiM koji su članovi parlamenta tzv. Kosova i Beograd mora sa njima da sarađuje želeo to ili ne", istakao je istraživač studija bezbednosti.
Vukadinović se nadovezao rečima da je situacija na KiM prilično teška i da će predstavljati jedan od izazova u kojem će nova vlast već u startu imati nezahvalnu poziciju.
"To je, pre svega, rezultat onoga što se dešavalo ne samo u proteklih 14, nego 20 ili 25 i više godina. Tog postepenog ististikivanja prisustva Srbije na Kosovu i Metohiji", rekao je Vukadinović.
Istoričar je podsetio da je većina srpskih institucija ukinuto, uključujući bitne sektore poput pravosuđa, bezbednosti i policije, koji su sada integrisani u tzv. kosovski sistem.
"I ta integracija je izvršena tako da su oni posle podneli ostavke, bez jasnog plana kako da ostvare ciljeve za stvaranjem ZSO. Na kraju, nije bilo ništa od toga i sada, ova nova Kurtijeva vlast, ne želi ni da prihvati ta povlačenja ostavki. Na taj način su Srbi istisnuti. Ne samo da su ostali bez institucija koje su imali, nego se nisu integrisali, niti dobili neku zaštitu u novom sistemu", analizirao je istoričar.
Prema njegovim rečima, nezadovoljstvo Srpskom listom u južnoj srpskoj pokrajini je veliko, iako ono nije formalno izraženo na nedavno završenim izborima, dok je, sa druge strane, Vujinović uveren da nas pod vođstvom Studentske liste očekuje period u kojem neće biti jasnih ideja, poruka i ciljeva.
Razlog tome je, navodi, to što je Evropska unija jasno izrekla da su ti uslovi delovi Poglavlja 35.
"Ako smo pratili predizbornu kampanju, evropski put je i za Studentsku listu nešto što nema alternativu. Doći ćemo u situaciju da ćemo, kao i do sada, morati da biramo – Kosovo i Metohija ili Evropska unija", naveo je Nikola Vujinović i dodao da je, kada se sada pogleda, izlazak Srpske liste iz institucija 2022. godine bio veliki promašaj.
Vukadinović je potvrdio da je pitanje Kosova i Metohije nesumnjivo jedna najslabijih tačaka odlazeće vlasti.
"Ako se gleda program Studentske liste, on je prilično odlučan i čvrsto na nivou odbrane nacionalnih interesa. Tu se čak spominju i neke stvari poput tog preispitivanja i provere ustavnosti do sada sklopljenih sporazuma. Ukoliko bi se taj program ostvario, to bi zaista značilo neku vrstu zaokreta u politici prema Kosovu i Metohiji, u odnosu na onu koja je vođena od 2008. godine", zaključio je Igor Vukadinović.





