Anatolij Kljosov: Odakle Srbi vode poreklo

Teorija da su Sloveni došli na Balkan u 6. veku nove ere je netačna, drevni srpski preci su na ovim prostorima i širom Evrope živeli hiljadama godina pre nego što su prošli kroz istorijska "uska grla" preživevši destruktivna razdoblja, navodi genetičar prof. dr Anatolij Kljosov

Genetičar i naučnik prof. dr Anatolij Kljosov u emisiji "Pravo na reč" govorio je o istorijskim mitovima, osvetljavajući poreklo srpskog naroda kroz prizmu DNK genealogije.

Kako ističe, nacije nisu "čiste" već predstavljaju spoj različitih drevnih plemena, a dodao je da Srbi nisu na Balkan došli u 6. veku nove ere, nego da su koreni i jezik duboko ukorenjeni u evropskoj prošlosti.

Kljosov je govorio o tome da su najstariji ljudi direktni potomci drevnih ljudi na istoj teritoriji i da je dominantna muška haplogrupa među Srbima I2, koju čini oko 40 odsto teritorije. Njihovi preci su živeli u Evropi desetinama hiljada godina pre nove ere. 

"Oko 40 odsto Srba ima zajedničke pretke koji su živeli pre samo 2.200 godina, to znači, kraj perioda pre nove ere. Dakle, 40 odsto Srba. To je dominantno i najveće pleme u sadašnjoj Srbiji. Drugo pleme Srba je R1a. Samo 15 odsto Srba pripada R1a grupi. Oni su živeli u Istočnoj Evropi, uglavnom pre 5.000 godina. Dakle, ne pre 2.000 nego pre 5.000 godina. Dakle, 15 odsto Srba ima mnogo starije pretke u poređenju sa dominantnom grupom I2", ističe Kljosov.

Ukazuje da je teorija da su Sloveni došli na Balkan u 6. veku nove ere netačna. Drevni srpski preci su na ovim prostorima i širom Evrope živeli hiljadama godina pre nego što su prošli kroz istorijska "uska grla" preživevši destruktivna razdoblja.

"Morate da posmatrate Srbe kao skup raznih plemena. I svako pleme je došlo iz različitog pravca, iz drugog dela sveta i stvorili su bratstvo. To je kao porodica, muž i žena. Imaju potpuno drugačije poreklo, ali su ujedinjeni, osnovali su porodicu i tipično su spremni da daju svoj život da bi spasli drugi deo porodice. Zato za Srbe kažem da je to bratstvo, da su to ljudi koje ujedinjuju ista kultura i isti jezik. Zato ne možete da ih podelite kad je reč o kulturi i jeziku", navodi prof. dr Kljosov.

Sagovornik "Prava na reč" je naveo i da slovenski jezici imaju između 45 i 54 odsto sličnosti sa drevnim indijskim jezikom. Kljosov navodi da srpski jezik nije nastao iz sanskrita, već da srpski i sanskrit vode poreklo iz istog zajedničkog arijevskog jezičkog stabla.

"Srpski jezik je indoevropski jezik. Svi slovenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Zato reči koje postoje u srpskom u suštini potiču iz indoevropskog jezika, naravno uz dodatak pozajmljenica iz različitih jezika. Ipak, osnovu i dalje čini indoevropski ili arijevski jezik, ako hoćete, jer je indoevropski nekada nazivan arijevskim jezikom, a kasnije je preimenovan u indoevropski", ukazuje sagovornik "Prava na reč".

Kako upozorava, istorija i antropologija često se podređuju političkim ciljevima i agendama, zbog čega naučni parametri i genetika moraju da se koriste kao objektivni kompas za istinu.

Live